Početna Blog Biologija Koliko kukaca ste danas pojeli?

Koliko kukaca ste danas pojeli?

Image courtesy of Flickr user Aaron T. Goodman.  Read more: http://blogs.smithsonianmag.com/food/2011/06/ready-for-june-28insects-as-a-food-source/#ixzz2JLcLJ4Dr  Follow us: @SmithsonianMag on Twitter
KATEGORIJA: Biologija

DATUM OBJAVE

: 01.02.2013

Ne morate putovati u egzotične zemlje i probati ušećerene skakavce da biste mogli reći da ste jeli kukce. Mnoge prehrambene namirnice koje svakodnevno konzumiramo u sebi sadrže dijelove kukaca i drugih životinja koji nisu vidljivi golim okom. Mikroskopskom analizom hrane i prehrambenih sirovina moguće je naići na kukce i njihove dijelove, grinje, dlaku glodavaca i druge životinjske dijelove i izlučevine.

Kod mnogih namirnica, prilikom uzgoja na otvorenim poljima, tijekom berbe i obrade sirovine vrlo je teško izbjeći kontakt namirnica s živim organizmima iz prirode. Tada pojedini razvojni stadiji ili dijelovi životinja dospijevaju u prehrambene proizvode. Najčešće su to kukci i grinje u različitim razvojnim stadijima (jajašca, ličinke i odrasli oblici) koji u hranu dospijevaju tijekom obrade i skladištenja sirovina. Nalazimo ih u proizvodima od žitarica, sušenom, konzerviranom i smrznutom voću i povrću, džemovima, sokovima od citrusa, gljivama, kakau, kikirikiju i sličnim sjemenkama, tjestenini, začinima te brojnim drugim namirnicama.
U mnogim zemljama zakonom je regulirana kontrola namirnica na biološke nečistoće te su definirane dozvoljene razine pojedinih skupina člankonožaca i njihovih dijelova u ljudskoj hrani, koje se ne smatraju rizičnim za ljudsko zdravlje. Primjerice u SAD-u je dozvoljeno 60 mikroskopskih fragmenata kukaca i jedna dlaka glodavaca u 100 grama čokolade. U pšeničnom brašnu tolerira se 150 dijelova kukaca u 100 grama proizvoda, a u tjestenini 225 dijelova u 225 grama. Voćni sokovi smiju sadržavati do pet jaja muhe i jednog crva na 250 mL da bi bili prihvatljivi za tržište. Temeljem istraživanja američkih sveučilišta procijenjeno je da hranom godišnje u organizam unesemo oko 0,5 do 1 kilogram kukaca, bez da smo toga svjesni. U Hrvatskoj za sada nisu prepisane granične vrijednosti za biološke nečistoće, niti su takva ispitivanja hrane obvezna.
Prisutnost kukaca u hrani, ukoliko oni ne prenose neke zarazne bolesti, više je estetski neugodna nego štetna za ljudsko zdravlje. Kukce i druge prirodne nečistoće moguće je ukloniti iz hrane tretmanom kemijskim sredstvima. Međutim smatra se da su biološka onečišćenja hrane mnogo manje rizična za ljudsko zdravlje u odnosu na kemijska onečišćenja koja bi u hranu dospjela kad bi se prehrambene sirovine u pojedinim fazama uzgoja i obrade tretirale insekticidima. 
Kad bismo težili nultoj toleranciji na biološke nečistoće u hrani sami sebe bismo izlagali reziduama otrovnih kemikalija, a ujedno bismo pridonijeli onečišćenju okoliša pesticidima. Stoga nam ne bi trebalo smetati ako koji put pojedemo nešto kukaca kojih nismo ni svjesni. Tim više što ih u mnogim kulturama širom svijeta smatraju poslasticom te korisnim i zdravim izvorom proteina.

Dunja Turk, dipl. ing./prof. biol.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.