Početna Blog Biologija Peludne alergije i kretanje peludi u zraku

Peludne alergije i kretanje peludi u zraku

KATEGORIJA: Biologija

DATUM OBJAVE

: 03.06.2013

Dunja Turk, dipl.ing./prof. biologije

U današnje vrijeme peludne alergije odnosno polinoze predstavljaju veliki problem moderne ljudske populacije i u stalnom su porastu. Simptomi poput kihanja, svrbeža nosa i očiju, iscjetka iz nosa, začepljenosti nosa, konjunktivitisa i otežanog disanja koji se javljaju kod pogođenih osoba, višestruko su neugodni i znatno smanjuju radnu učinkovitost i sposobnost koncentracije. Osobama koje pate od polinoza moguće je pomoći informiranjem o kretanju peludnih alergena u zraku tako da bi mogli svoje životne i radne aktivnosti prilagoditi smanjenom izlaganju alergenima, s ciljem prevencije pojave neugodnih simptoma.

 

U današnje vrijeme peludne alergije odnosno polinoze predstavljaju veliki problem moderne ljudske populacije i u stalnom su porastu. Simptomi poput kihanja, svrbeža nosa i očiju, iscjetka iz nosa, začepljenosti nosa, konjunktivitisa i otežanog disanja koji se javljaju kod pogođenih osoba, višestruko su neugodni i znatno smanjuju radnu učinkovitost i sposobnost koncentracije. Osobama koje pate od polinoza moguće je pomoći informiranjem o kretanju peludnih alergena u zraku tako da bi mogli svoje životne i radne aktivnosti prilagoditi smanjenom izlaganju alergenima, s ciljem prevencije pojave neugodnih simptoma.

Pojam pelud odnosi se na muške spolne stanice biljaka sjemenjača, koje u vrijeme cvatnje nastaju na prašnicima unutar cvjetova. Njihova je uloga da oplode ženske spolne stanice biljaka pri čemu se formiraju sjemenke te je time omogućeno očuvanje biljne vrste. Od jednog do drugog cvijeta, u procesu oprašivanja, najčešće ih prenose kukci, vjetar ili voda, ovisno o načinu života biljke. Biljke čiji pelud alergogeno djeluje na čovjeka oprašuju se uglavnom vjetrom te proizvode velike količine peludi da bi oplodnja bila učinkovita. Pelud takvih biljaka na našem području u zraku nalazimo od veljače do listopada, ovisno o periodu cvjetanja pojedine biljne vrste. Peludna zrnca su vrlo sitna, golom oku nevidljiva ili u većim nakupinama vidljiva kao fini prah. Mikroskopskim promatranjem moguće je prema karakterističnoj građi razlikovati pelud pojedine biljne vrste.
Intenzitet alergijskih tegoba u ljudi ovisi o alergogenim učincima samih zrnca na organizam kao i količini peludi s kojom je osoba u kontaktu, što varira ovisno o biljnoj vrsti, brojnosti biljne populacije na nekom području te vremenskim i prostornim uvjetima okoliša. Najveće koncentracije peludi u zraku prisutne su na otvorenim prostorima za sunčanog, vjetrovitog i suhog vremena. U razdoblju cvatnje biljke svoje cvjetove otvaraju tijekom jutra, a zatvaraju navečer pa je tijekom dana zrak najzasićeniji peludi u popodnevnom periodu. Nakon kiše koncentracije peludi su najniže jer se padalinama peludna zrnca ispiru iz zraka. Kako do alergijskih reakcija u organizmu dolazi udisanjem peludnih zrnaca i/ili kontaktom preko kože, alergične osobe trebale bi ograničiti svoje izlaganje alergenima primjerice boravkom u zatvorenim i klimatiziranim prostorima te izbjegavanjem odlaska u prirodu ovisno o dobu dana, vegetacijskoj sezoni biljaka te vremenskoj i peludnoj prognozi. Osobe koje su primorane boraviti na otvorenom trebale bi češće prati ruke i umivati se, a odmah po povratku kući istuširati se te oprati kosu i odjeću da bi se u što većoj mjeri ograničilo unošenje peludi u prostor boravka. Također je potrebno redovito i na vrijeme uzimati terapiju propisanu od liječnika.
Alergogene biljke koje nalazimo na području Međimurja su ambrozija, breza, lijeska, pelin, trave, joha, čempres, topola, vrba, grab, hrast, kopriva, trputac i kesten. Posebno se ističe pelud korovne biljke ambrozije (Ambrosia artemisifolia L.) koji u svakom zrncu sadrži čak 52 alergogena spoja te se procjenjuje da je trenutni udio ove polinoze 10-15% svih peludnih alergija u Hrvatskoj, uz trend porasta. U Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o biljnom zdravstvu prepisano je uništavanje ove biljke kao i drugih korova metodama poput mehaničkog uklanjanja čupanjem i košnjom, kemijskog tretmana herbicidima i slično te su predviđene novčane kazne uslijed ne pridržavanja propisa.

Dunja Turk, dipl.ing./prof. biologije


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Obavijest o nabavi roba

12.04.2019 // Nabava

Evidencijski broj nabave: KK.03.2.1.05.0360-07

U sklopu projekta „Dogradnja i opremanje laboratorija u Čakovcu“ koji se sufinancira iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija odnosno javnog poziva Kompetentnost i razvoj malih i srednjih poduzeća poduzeće Bioinstitut d.o.o. provodi se nabava laboratorijskog namještaja.

Površinski aktivne tvari - alkilfenoli i njihovi etoksilati

18.12.2018 // Kemija

Surfaktanti ili površinske aktivne tvari kemijski su spojevi koji se sastoje od polarnog hidrofilnog dijela molekule (koji se dobro otapa u vodi)  i nepolarnog hidrofobnog dijela molekule (koji se ne otapa u vodi).