Početna Blog DDD Žohari - sinantropni štetnici

Žohari - sinantropni štetnici

KATEGORIJA: DDD

DATUM OBJAVE

: 09.11.2012

Red žohara (Blattodea) spada u kozmopolitske kukce, stare oko 300 milijuna godina s praporijeklom iz donjeg oligocena, kao najstariji opće poznati kukci.

Već sama činjenica njihovog tako davnog postojanja i opstanka na zemlji uz sve tektonske, klimatske i geofizičke perturbacije, mora nas upozoriti da smo suočeni sa veoma otpornom, žilavom i prilagodljivom pravrstom, koja će sasvim izvjesno nadživjeti opstanak čovjeka na zemlji, a još izvjesnije biti jednim od prvih štetnika ljudskih umjetnih habitata, s kojim ćemo se morati nositi, ako jednog dana krenemo putem osvajanja novih prostora u svemiru.

Danas na zemlji poznajemo 3 500 različitih recentnih vrsta Blattidae od kojih su tek 200 infestanti nastambi, postrojenja ili su općenito ušli u krug sinantropnih štetnika prateći civilizaciju u stopu, što znači da veći stupanj civilizacijskih urbanih ili semiurbanih sredina, ujedno uvjetuje sve masovniju pojavnost ovih sinantropnih štetnika.

U Hrvatskoj u ovom trenu živi četiri vrste sinantropnih žohara:
Blattela germanica,

Blatta orientalis,

Periplaneta americana i

Supella longipalpa.

fotografije: eol.com

No ipak najčešća vrsta koju srećemo jest: Smeđi žohar (Blattello germanica L.)
Veličine je 10 - I 5 mm žućkastosmeđe-ružičaste boje odraslih oblika, dok je ličinka nešto tamnija. Ženke nose 2- 4 tjedna jajna omota sa 36-44 jaja, iz kojih neposredno po odbacivanju izlaze ličinke kojima je za nepotpun razvoj potreban vremenski raspon od 1 - 2 mjeseci pri temperaturi od 30 C.
Žive poglavito na toplom, ali nekad i na vlažno - toplim mjestima kao što su kuhinje, pekare, restorani, hoteli, brodovi te pogoni za proizvodnju i obradu živežnih namirnica.
Biotički potencijal jedne ženke iznosi 35.300 jedinki u tijeku jedne godine.
Smeđi žohar se hrani organskim sastojcima ili otpacima. Naročito vole škrob, šećer, meso, kruh, svježu i suhu krv, ekskremente, različita koštana ulja, voskove, tutkala, a u nedostatku ovih nagrizaju knjige, papir, dlaku i kožu.

Moguća mjesta zadržavanja smeđeg žohara:
Najčešće se nalaze na toplim mjestima u kuhinjama, restoranima, prehrambeno-industrijskim pogonima, bolnicama, hotelima i brodovima na kojima se posebice zadržavaju na slijedećim mjestima:
- kuhinjski blok: (obrada mesa, povrća, ribe, slastičarnica, priručna skladišta, skladište kruha, garderobe osoblja, komunikacijski prostori te ostava kanti za smeće). U tim prostorijama mogu se naći iza visećih vitrina, u stjenkama šupljeg metalnog ili ostalog namještaja, pod oštećenim pločama radnih stolova, različitim pukotinama, u izvodima vodovodnih instalacija
- sustavi električne energije: provodnim cijevima nadžbuknim i podžbuknim, ležištima prekidača, razvodnim sklopkama, uklopnim ormarićima, armaturi rasvjetnih tijela
- oplate aparata ili elektro uređaji: u oplati hladnjaka, bojlera, štednjaka, raznih pećnica, napa, strojevima za pranje posuđa, strojevima za obradu mesa i povrća, posebno u strojevima za proizvodnju različitih slastica
- izolacijskoj masi: ispod gumenih zatvarača, u oštećenim zaštitnim sustavima cjevovoda i parovoda
- ventilacijski sustavi: u sustavu dovoda i odvoda zraka, u uređajima za kondicioniranje zraka
- ostala mjesta: iza umivaonika i vodovodnih slivnika, ispod plastičnih i drvenih podova, ispod visećih stropova, pukotinama oštećenih keramičkih pločica, u završnim dijelovima kanalizacijskog sustava, deponijima otpada, u različitoj kartonskoj ambalaži

Suzbijanje smeđeg žohara
l. Kuhinje, restorani, manji industrijski objekti, prehrambeno industrijski pogoni te hoteli obrađuju se svaka 3 mjeseca, ukoliko se suzbijanje vrši samo postupkom prskanja, uz isključivanje ventilacijskog sustava najmanje jedan sat prije ulaska osoba radi uklanjanja mogućih štetnih isparavanja.
2. Ukoliko objekt obrade zadovoljava znatnu sanitacijsku razinu, a u suzbijanju su korištene prvobitno kombinirane metode: prskanje i orošavanje te naknadna primjena insekticidnih feromonskih gelova, suzbijanje se može vršiti ponovnim postupkom nakon izvršene prosudbe o maloj infestaciji na osnovu prosudbenih naputaka.
3. U hotelskim sastavnicama, kuhinjama, ugostiteljskim objektima, skladištima i trgovinama prehrambenih proizvoda, prehrambenim industrijskim pogonima i bolnicama treba primjenjivati pesticide koji ne ostavljaju mirise u prostorima, na priboru te na namirnicama različitog podrijetla.
4. Vlasnik objekta dužan je osigurati maksimalno zadržavanje insekticida na obrađenim površinama, a zatim ukloniti insekticid sa svih površina koje dolaze u doticaj s hranom, radnim površinama i osobama.

mr. Slavica Mustač, dr.vet.med.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.