Deklariranje hrane

KATEGORIJA: hrana i predmeti opće uporabe

DATUM OBJAVE

: 29.04.2019

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Budući da je označavanje najvažniji trenutak u komunikaciji proizvođača hrane s potrošačem, bitno je da potrošač dobije ispravne i jasne informacije na temelju kojih će donijeti odluku o kupnji određenog proizvoda.

Postoje razlike u deklariranju „zapakirane“ i „nezapakirane“ hrane. Zapakirani proizvodi su proizvodi koji su namijenjeni krajnjem potrošaču, a sastoje se od proizvoda i pripadajuće ambalaže. Za označavanje zapakiranih proizvoda odgovoran je subjekt u poslovanju hranom koji je navedeni na ambalaži. Obavezni podaci na zapakiranim proizvodima su. Naziv hrane koji je za većinu proizvoda propisan posebnim propisima. Popis sastojaka u kojem se navode svi sastojci proizvoda. U popisu sastojaka obavezno je istaknuti alergene sastojke u odnosu na ostatak teksta kao što su (jaja, mlijeko, orašasti plodovi, ribe, mekušci, rakovi…). Za proizvode kao što su svježe voće i povrće, gazirane vode, ocat od isključivo jedne vrste sirovine, sir, maslac, fermentirano mlijeko, vrhnje i proizvodi koji se sastoje od samo jednog sastojka za njih nije potrebno navoditi popis sastojaka. Obavezno je i navođenje neto količine hrane u jedinicama za obujam ako se radi o tekućini (ml, cl, l) ili u jedinicama za mjerenje mase (g, kg). Rok trajanja navodi se kao "Najbolje upotrijebiti do" ili "Upotrijebiti do". "Najbolje upotrijebiti do" koristi se kod namirnica koje nisu lako pokvarljive i one će i nakon naznačenog datuma zadržati svoja karakteristična svojstva još neko vrijeme. "Upotrijebiti do:" koristi se kod namirnica koje su sa mikrobiološkog stajališta lako pokvarljive. Takvi proizvodi se ne smiju konzumirati nakon naznačenog datuma jer u protivnom mogu uzrokovati razne probavne tegobe. Vrlo često se na proizvodima navode i posebni uvjeti čuvanja ili upotrebe ukoliko proizvođač smatra da bez njih hrana ne bi bila pravilno čuvana i upotrijebljena. Nutritivna deklaracija ili tablica hranjivih vrijednosti sadržava sljedeće informacije: Energetsku vrijednost u kJ i kcal, udio masti od kojih zasićenih masnih kiselina, udio ugljikohidrata od kojih šećera te udio bjelančevina i soli sve to u 100 g proizvoda. Obavezni podatak je zemlja ili mjesto podrijetla kao i neki drugi dodatni zahtjevi koji su propisani drugim propisima npr. (serija ili LOT, mliječna mast, udio voća u pekmezu, džemu ili marmeladi, alkoholna jakost, udio voća u voćnom soku).

Nezapakirana hrana je hrana koja se na tržište stavlja u nezapakiranom obliku ili se pakira na prodajnom mjestu na zahtjev i u prisutnosti potrošača. Obavezni podaci koji se nalaze na nezapakiranoj hrani su: naziv hrane, popis prisutnih alergena, ime i adresa proizvođača, rok upotrebe, zemlja podrijetla. Svi ostali podaci koji se ne nalaze na oznaci trebaju se nalaziti na otpremnici ili nekom pratećem listu te se mogu na zahtjev potrošača dati na uvid.

Obavezne informacije o hrani potrebne su kako bi se potrošačima omogućilo prepoznavanje i pravilna upotreba hrane te donošenje odluka koje odgovaraju njihovim prehrambenim potrebama. Iz tog razloga, subjekti u poslovanju s hranom trebaju omogućiti što lakši pristup tim informacijama.

Melita Makovec, mag.ing.mol.biotech.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.