Početna Blog Kemija Vrste piva

Vrste piva

KATEGORIJA: Kemija

DATUM OBJAVE

: 30.06.2017

Pivo je piće s tradicijom dugom više tisuća godina, a poznavali su ga još Sumerani. Craft pivarstvo je pokret nastao prije gotovo 50 godina u Americi kao odgovor pivskim koncernima koji su tim golemim tržištem zavladali nakon prohibicije, nudeći lagana piva u čijoj proizvodnji koriste manje vrijedne sirovine, poput riže i kukuruza. Craft pivovare su vratile hmeljne arome i mirise u pivo, donijele voće i začine i razvile posebne kvasce, sve kako bi pokazale da pivo može biti deset minuta užitka.

Vrsta piva doslovce ima na tisuće, jer su kombinacije različitih žitarica, hmelja, vode, kvasaca i proizvodnje neograničene.

U načelu, pivo ima mnogo više različitih varijanti nego vina, iako se valjda 90% piva proizvodi i pije kao uniformni svijetli lager. Vrste piva dijele se ovisno o nekoliko kriterija. Osnovna podjela piva ovisi o načinu fermentacije: lager i ale. Postoji i treća vrsta piva Lambic koja se proizvodi spontanom fermentacijom uz pomoć divljih kultura kvasaca i bakterija, i proizvodi se najviše u Belgiji, ali je ova vrsta malo zastupljena i popularna širom Svijeta.

Lager

Pri fermentaciji lagera kvasac se sliježe na dno, fermentacija teče sporo i na niskoj temperaturi. To pivo potječe iz Češke i Bavarske i tradicionalno se odlagalo da leži u tamnim i hladnim špiljama, otkud mu potječe i ime (lagern na njemačkom znači "staviti da odleži"). Relativno je nedavnog nastanka - pred oko 200 godina. Takav način fermentacije daje pivo bez ostatka šećera (suho), čiste arome. Danas golema većina piva spada u tu skupinu. Postoji cijeli niz podvrsta lager piva.

Najpoznatiji tipovi Lagera:

Pilsner -  je zlatni, hmeljasti, aromatični Lager iz Plzena, Češka. Prvi put je proizveden sredinom 19. stoljeća. Pilsner Urquel se i danas tu proizvodi. Varijacije ovog piva dominiraju na svjetskom tržištu, a njemački Pilsner je najprodavaniji. Suh je i hmeljast, svjetle, zlatne boje. Sadrži oko 5% alkohola i manje ima slada od originalne češke verzije.

Helles - tradicionalno svijetlo pivo iz Bavarske. Od Pilsnera se razlikuje po blažem, mekšem okusu, s manje oštrine hmelja. Izvrsno pivo kad je svježe.

Bock - Uglavnom tamno Lager pivo za hladno vrijeme, sa većim postotkom alkohola (6,5%). Tradicionalno je tamno, ali može biti i zlatno-brončano sa izraženim slatkim ili hmeljastim okusom. Porijeklom iz Donje Saksonije, ali se više povezuje sa Bavarskom i Nizozemskom.

Dunkel – Njemačko tamnije Lager pivo, sa manjim alkoholnim sadržajem. Ako je izuzetno crno i okusa koji često podseća na čokoladu ili kavu zbog preprženog slada naziva se i Schwartz.

Märzen – ili poznato “ožujsko” pivo je tamno smeđi njemački Lager punog okusa koji se kuha jednom u godini i poslužuje se na Oktoberfestu, najvećem svjetskom festivalu piva. Sadrži veći udio slada a svoje korijene vuče iz Münchena.

Weissbier, Weizenbier - tipično alpsko pivo, dakle Austrija i Njemačka. Posebnu aromu daje mu pšenica iako u njemu ima i ječma. Tipično je mekše, gušće od pilsnera, slađe. U aromi se osjeti banana, klinčić i cimet. Nije prozirno jer se pšenica ne sliježe nakon prestanka fermentacije kao ječam.

Ale

Ale je pivo kojem kvasac fermentira pri višoj temperaturi. Prije pojave lagera sva su piva bila ale. Fermentacija tog piva ne završava potpunom pretvorbom šećera u alkohol, tako da su piva ale gušća i malo slađa, ne toliko suha kao lageri. Također, ale fermentacija nije tako "čista" - daje velik broj različitih nusproizvoda, što aleu daju bitno veću kompleksnost no lageru. Danas je ale tipično piće sjevera Europe, prije svega Belgije, Francuske i britanskog otočja. Kudikamo se rjeđe pije no lager, jer ima težu, kompleksniju aromu, što većini pivopija, koji žele čisto osvježenje, ne paše.

Najpoznatiji tipovi Alea:

Pale Ale - svjetli Ale, sa jakim okusom slada i hmelja, slađe i prijatne arome.

IPA (India Pale Ale) - tamniji je od Pale Ale, a boja mu varira od tamne do brončano-zlatne. Ima jaču gorčinu i jaču aromu zahvaljujući većoj koncentraciji hmelja.

Irish Ale - blagi, pomalo slatki, crvenkasti Ale, porijeklom iz Irske.  U Francuskoj se pravi Killian’s Biere Rousse a u Americi Killian’s Irish Red. Guinessov Smithwick’s of Kilkenny je najpopularniji Ale u Irskoj.

Porter - ekstremno tamni Ale, kuhan od preprženog slada. Jako gust i kremast, slatkog okusa sa primjesama gorčine.

Stout - potpada pod tamne Aleove. Ne radi se od slada već od tamno prženog ječma, malo hmelja i ima sladak okus na kavu i čokoladu. Pojavljuje se u raznim varijantama i okusima, a najpoznatiji suhi Stout je Guiness.

Witbier (bijelo pšenično pivo) - pivo je gornjeg vrenja koje potiče iz Belgije. Kuha se sa 50% pšenice (umesto ječma), a dodaju se i kora od naranče i korijander. Hoegaarden je najpoznatiji Witbier, koji je prvi put proizveden 1966. godine. Uglavnom je malo mutnije, gusto i bogatog i osvježavajućeg okusa. U današnje vrijeme mnoge pivovare proizvode takvu vrstu piva.

 

Nenad Martinec, univ. spec. techn. aliment.


Blog

Latentne infekcije vimena

06.10.2017 // Veterina

Pri latentnim infekcijama vimena bakteriološkom pretragom mlijeka izoliramo različite mikroorganizme, najčešće uzročnike mastitisa. Kliničkim pregledom vimena i pokusom prije mužnje ne mogu se zapaziti nikakve promjene

Vrste piva

30.06.2017 // Kemija

Pivo je piće s tradicijom dugom više tisuća godina, a poznavali su ga još Sumerani. Craft pivarstvo je pokret nastao prije gotovo 50 godina u Americi kao odgovor pivskim koncernima koji su tim golemim tržištem zavladali nakon prohibicije, nudeći lagana piva u čijoj proizvodnji koriste manje vrijedne sirovine, poput riže i kukuruza. Craft pivovare su vratile hmeljne arome i mirise u pivo, donijele voće i začine i razvile posebne kvasce, sve kako bi pokazale da pivo može biti deset minuta užitka.