Početna Blog Laboratorijska dijagnostika u veterinarskoj medicini

Laboratorijska dijagnostika u veterinarskoj medicini

KATEGORIJA: Blog

DATUM OBJAVE

: 16.02.2015

U maloj praksi (najčešće - psi, mačke i ostali kućni ljubimci) najznačajnija dijagnostička pretraga je pretraga krvi (laboratorijska hematologija) jer tom pretragom dobivamo kvalitetan uvid u opće stanje organizma.

U današnje vrijeme napredne tehnologije veterinarska laboratorijska dijagnostika dostigla je zadivljujuće rezultate. Tu se prvenstveno misli na sofisticirane aparate, brze "test-kitove", dijagnostičke trake i dr. tako da sada na još brži i kvalitetniji način dobivamo točnije dijagnoze bolesti.
Spomenut ćemo samo neke najvažnije dijagnostičke pretrage. Ne može se reći da je ova pretraga važna, a druga nije, jer glavnu ulogu u tome ima veterinar koji na temelju kvalitetnih anamnestičkih podataka uzima materijal za ciljanu dijagnostičku pretragu.


U maloj praksi (najčešće - psi, mačke i ostali kućni ljubimci) najznačajnija dijagnostička pretraga je pretraga krvi (laboratorijska hematologija). Tom pretragom dobivamo kvalitetan uvid u opće stanje organizma - broj eritrocita, leukocita, hematokrit, hemoglobin, vrijeme zgrušavanja krvi te udio pojedinih vrsta leukocita u krvi - diferencijalna krvna slika. Na temelju dobivenih rezultata možemo sa sigurnošću reći da li se kod životinje radi o bakterijskoj, virusnoj, alergijskoj ili parazitarnoj bolesti. Nadalje, za još potpuniju i kvalitetniju dijagnozu, te uvid u stanje pojedinih organa i organskih sustava određujemo biokemijske parametre u krvi (serumu) životinja. Te pretrage su se nekada radile "ručno" i trajale po par dana, dok se danas takve pretrage rade na aparatima za biokemiju i rezultate dobijemo za 10 minuta, kako u medicini tako i u veterini. Parametre koje pretražujemo u serumu su glukoza, bilirubin, natrij, kalij, kloridi, kreatinin kinaza, urea, kreatinin, amilaza, alkalna fosfataza i dr.


Kod velikih i malih životinja aktualni su razni alergijski dermatitisi uzorkovani različitim tvarima (hrana, paraziti). Uzimanje i slanje dlake i obriska kože na mikološku i parazitološku pretragu može se isključiti jedan od uzroka oboljenja.
Česta su oboljenja prednjih dišnih puteva kod životinja, pa se isto tako uzimanjem obriska nosa, grla i tonzila mikrobiološkom pretragom utvrdi  uzročnik bolesti i izbor adekvatnog lijeka za liječenje životinje.
Laboratorijskom pretragom mokraće kod bolesne životinje može se utvrditi da li je došlo do oštećenja bubrega, oštećenja mokraćovoda (kamenci) ili isključiti i jedno i drugo.


Koprološkom pretragom (pretraga fecesa) utvrđujemo prisutnost parazita i njegovih jajašaca u fecesu. Pretraga je važna radi samog izlječenja životinje i radi otkrivanja parazita (jajašca)  koji mogu ugroziti i zdravlje ljudi (zoonoza). 
Kod goveda u današnjem intenzivnom uzgoju vrlo često dolazi do bolesti vimena i posljedica tome, kvaliteti mlijeka. Laboratorijskom pretragom mlijeka može se dijagnosticirati uzročnik upale vimena i odrediti lijek izbora.


Laboratorijska dijagnostika važna je i kod rasplođivanja životinja. Kod malih životinja (pas, mačka) obriskom vaginalne sluzi može se odrediti točan dan  oplodnje životinje, a još točnije vrijeme oplodnje može se odrediti progesteronskim testom. 

Mikrobiološkom pretragom obriska vaginalne sluzi i kod velikih i kod malih životinja može se dijagnosticirati bolesti reproduktivnih organa. Uzroci mogu biti razni, ali najčešće su infekcije patogenim bakterijama.
I na kraju preporučujemo da veterinari uz suradnju sa vlasnicima životinja što je moguće više koriste dodatne laboratorijske pretrage u svrhu poboljšanja zdravlja životinja, naravno, ako su pretrage dostupne i novčano i ako ih pojedine ambulante i laboratoriji rade.

 

Piše: Ksenija Marković, dr.vet.med.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.