Početna Blog Mikrobiologija Krvna slika u domaćih životinja

Krvna slika u domaćih životinja

KATEGORIJA: Mikrobiologija

DATUM OBJAVE

: 19.11.2015

Krv je specifično tekuće tkivo koje posredno ili neposredno "komunicira" sa svim stanicama i organima u organizmu.

Uloga krvi je višestruka. Spomenut ćemo najvažnije; transporta, zaštitna i regulatorna. Vezano uz njene uloge u organizmu, dakle sve promjene u organima odraziti će se na promjene u krvi. Promjene u organima ne moraju se odmah klinički manifestirati, ali sa krvnim pretragama i kvalitativno i kvantitativno možemo odrediti odstupanja od normale.

U veterinarskoj medicini pretrage krvi imaju višestruko značenje.

Svaki vlasnik kućnog ljubimca želi da mu je pas ili mačka dobrog zdravlja i dugog života, dok u stočarskoj proizvodnji cilj je imati zdravo stado odnosno gospodarsku korist.

Pretrage krvi svrstane su u nekoliko kategorija; opće pretrage radi provjere općeg zdravstveno stanja životinje, specijalističke pretrage ciljane po organima i pretrage proizvodnih sposobnosti svrstane po vrsti, pasmini i spolu životinje.

U današnje vrijeme napredne tehnologije veterinarska laboratorijska dijagnostika dostigla je zadivljujuće rezultate. Tu se prvenstveno misli na sofisticirane aparate, brze "test-kitove", dijagnostičke trake i dr. tako da sada na još brži i kvalitetniji način dobivamo točnije dijagnoze bolesti.

Spomenut ćemo samo neke najvažnije dijagnostičke pretrage. 

U maloj praksi (najčešće - psi, mačke i ostali kućni ljubimci) najznačajnija dijagnostička pretraga je pretraga krvi (laboratorijska hematologija). Tom pretragom dobivamo kvalitetan uvid u opće stanje organizma - broj eritrocita, leukocita, hematokrit, hemoglobin, vrijeme zgrušavanja krvi te udio pojedinih vrsta leukocita u krvi - diferencijalna krvna slika. Upravo je određivanje ukupnog i diferencijalnog broja leukocita jedna od najčešćih i rutinskih laboratorijskih metoda za dijagnostiku bolesti, praćenja toka bolesti i liječenja te za davanje prognoze. Na temelju dobivenih rezultata možemo sa sigurnošću reći da li se kod životinje radi o bakterijskoj, virusnoj, alergijskoj ili parazitarnoj bolesti. Nadalje, za još potpuniju i kvalitetniju dijagnozu, te uvid u stanje pojedinih organa i organskih sustava određujemo biokemijske parametre u krvi (serumu, plazmi ) životinja. Spomenula sam već ranije da možemo raditi opći zdravstveni profil životinje kao uvid u funkcioniranje svih organa ili ako  se sumnja na poremećaje pojedinih organa onda se rade ciljane pretrage npr.  poremećaj rada bubrega, jetre, gušterače, srca i dr.).  

Zaključiti možemo da u današnje vrijeme proizvodnje visokoproduktivnih životinja genetski usmjerene na veliku proizvodnju jaja, mlijeka, mesa, sve se teže prilagođavaju na zahtjeve gospodarskih potraživanja. Dakle, cilj je gospodarska korist. Za takvim velikim zahtjevima često je životinjama narušeno zdravlje i upravo zbog toga su hematološke i biokemijske analize krvi sve više prihvaćene metode u kliničkoj dijagnostici.

Ksenija Marković, dr.vet.med.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.