Početna Blog Veterina Mogući zdravstveni problemi u pasa i mačaka sa kraćom njuškom

Mogući zdravstveni problemi u pasa i mačaka sa kraćom njuškom

KATEGORIJA: Veterina

DATUM OBJAVE

: 06.10.2014

Meko tkivo i organi u usnoj šupljini i nosu (jezik, meko nepce, nosne pregrade) u odnosu na kosti čeljusti i nosa često nisu normalno, proporcionalno skraćeni što dovodi do prenatrpanosti i "gužve" u ustima i nosu te posljedičnog suženja gornjih dišnih prohoda i otežanog disanja.

Što su brahiocefalične životinje?

Većina vlasnika kućnih ljubimaca nisu upoznati s pojmom brahiocefaličan. Riječ dolazi od grčkog korijena „brachy“, što znači kratak i „cephalus“ što znači glava. Brahiocefalični psi i mačke u odnosu na veličinu njihova tijela imaju nešto skraćenu donju te jako komprimiranu gornju čeljust. Među najpoznatijim brahiocefaličnim pasminama pasa su pekinezer, bokser, buldozi, mops, shi-tzu, shar pei, bostonski terijer, cavalier... dok su kod mačaka najpoznatije perzijske i himalajske mačke.

Što je brahiocefalični sindrom?

Meko tkivo i organi u usnoj šupljini i nosu (jezik, meko nepce, nosne pregrade) u odnosu na kosti čeljusti i nosa često nisu normalno, proporcionalno skraćeni što dovodi do prenatrpanosti i "gužve" u ustima i nosu te posljedičnog suženja gornjih dišnih prohoda i otežanog disanja. To je skup genetskih razvojnih anomalija koje uključuju sužene nosnice, odebljalo i produženo meko nepce, izvrnute grlišne vrećice, povećan jezik, stisnute nosne pregrade, sužen dušnik. Na sreću, većina pasa ne pati od svih aspekata ovog sindroma. Iako je ova anomalija genetski uvjetovana i prisutna rođenjem, obično klinički znaci bolesti počinju od 2 do 4 godine. Psi češće obolijevaju od mačaka.

Koji su simptomi brahiocefaličnog sindroma?

Oboljele životinje otežano dišu, "bore se za zrak" i nemirne su. Disanje je glasno, kod udisaja i izdisaja se mogu čuti hropci, obično su im usta puna sline. U snu hrču. Brzo se umaraju. Sluznice su često plavičaste zbog nedostatka kisika. Može doći do kolapsa i uginuća u uznapredovalim slučajevima. Uzbuđenje, stres, povećana temperatura i vlažnost zraka te pretilost pogoršavaju kliničke znakove bolesti.

Kako postupati sa bolesnom životinjom?

Ako životinja ima blage simptome bolesti ne smijemo izlagati  životinju prevelikim naporima, vrućini i stresu. Ako je životinja pretila obavezna je dijeta. U uznapredovalim slučajevima bolesti potrebno je životinju liječiti lijekovima i kirurški gdje je to moguće.

Koji su dodatni zdravstveni problemi brahiocefaličnih životinja? Brahiocefalične životinje unatoč skraćenoj njušci imaju normalan broj zuba u usnoj šupljini, no oni su stisnuti unutar malog prostora te one češće pate od nepravilne građe zubala, nakupljanja plaka i kamenca na zubima što uzrokuje upalu zubnog mesa. Očne šupljine u brahiocefaličnih životinja su plitke i oči su jače ispupčene prema van pa su upale i ozljede oka češće. Ponekad su oči toliko ispupčene da se kapci ne mogu zatvoriti. Česti su i dermatitisi na kožnom naboru koji se stvara zbog skraćene njuške između nosnog hrpta i donjih vjeđa. Anestezija je kod brahiocefaličnih životinja rizičnija, potrebno je pratiti stalnu prohodnost dišnih puteva još neko vrijeme poslije buđenja. U pravilu brahiocefalične životinje nisu dugovječne.

mr. Tomislav Dolar dr. vet. med.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.