Početna Djelatnosti Praćenje alergene peludi u Međimurju

Praćenje alergene peludi

Praćenje kretanja alergene peludi u međimurskom zraku obavlja Bioinstitut  d.o.o., Čakovec od 2011. godine. Podaci koji se dobivaju analizom uzoraka zraka tjedno su dostupni javnosti putem medija u obliku peludnih prognoza, sa svrhom informiranja i savjetovanja alergičnih osoba. 

Uzorkivač za prikupljanje peludi iz zraka postavljen je na krov hotela „Park“ u Čakovcu. Od dana postavljanja u rujnu 2011. godine on prikuplja zrak zajedno sa česticama peludi koje se lijepe na traku smještenu u njegovoj unutrašnjosti. Traka s uzorkom skida se svakih sedam dana te se u laboratoriju obrađuje i mikroskopski analizira. Peludna zrnca se prebrojavaju i identificiraju do vrste ili skupine te se izračunava njihova koncentracija (broj zrnaca/m3). Iz te se vrijednosti prema standardiziranim skalama utvrđuje razina peludi u zraku (niska, umjerena, visoka ili vrlo visoka). Svaka od razina označava se odgovarajućom bojom (zelena, žuta, crvena) upozoravajući na intenzitet utjecaja na alergične osobe. U prikazima razina peludi u zraku biljke se grupiraju u tri skupine (drveće, korovi i trave) zbog različitih razina potrebnih da izazovu tegobe te različitih simptoma koje izazivaju u alergičara. Dnevni prikaz količine peludnih zrnaca u zraku naziva se peludni semafor. Na osnovu dobivenih rezultata i podataka o vremenskim uvjetima moguće je predvidjeti količine peludi u zraku za buduće razdoblje odnosno izraditi peludne prognoze. 

Podaci koji se dobivaju analizom uzoraka zraka tjedno su dostupni javnosti putem medija u obliku peludnih prognoza, sa svrhom informiranja i savjetovanja alergičnih osoba. Temeljem podataka o peludnoj situaciji alergične osobe mogu utjecati na ublažavanje alergijskih simptoma pridržavanjem određenih mjera ograničavanja kontakata s peludnim zrncima ili pak medicinskom terapijom. Podaci o peludnim kretanjima prikupljani kroz dulji niz godina, uz podatke o klimatskim i vegetacijskim karakteristikama kraja, daju temelj za izradu peludnog kalendara nekog područja. Iz takvih se prikaza prema boji može vidjeti kakva je opasnost za osobe osjetljive na pelud tijekom pojedinog dana da bi osobe mogle planirati svoje dnevne aktivnosti na način da se što manje izlažu peludnim alergenima.

 Mjerna postaja: Hotel „Park“, Zrinsko – Frankopanska BB, ČakovecAlergenom peludi nazivamo pelud onih biljaka koje kontaktom s organizmom osjetljive osobe, bilo udisanjem ili preko kože, izazivaju razne zdravstvene tegobe praćene neugodnim simptomima koji nepovoljno djeluju na životne i radne sposobnosti alergičara i uvelike im umanjuju kvalitetu života. Posebni problem predstavlja pelud tzv. anemofilnih biljaka koje su prilagođene oprašivanju vjetrom, zbog čega su im peludna zrnca lagana, mnogobrojna i lako se šire zrakom.

Javnosti je najpoznatija korovna biljka ambrozija zbog izuzetno visoke alergenosti njene peludi, kao i vrlo visokog udjela alergičnih osoba u međimurskoj populaciji. To je korovna biljka invazivnog karaktera što znači da joj naši prostori nisu primarno stanište, već je slučajno uvezena iz Sjeverne Amerike. Kako unesene vrste uglavnom nemaju prirodnih neprijatelja na području gdje su dospjele, šire se vrlo brzo i pri tom istiskuju domaće vrste zauzimajući im prostor. Period cvatnje ambrozije u kojem ona izaziva nepovoljne alergijske simptome u Međimurju traje od srpnja do druge polovice listopada, odnosno do pojave prvog mraza. Relativno dug period cvatnje, velika produkcija peludnih zrnaca, teška iskorjenjivost biljke te činjenica da vanjski bjelančevinasti sloj peludnog zrnca ambrozije sadrži 70-ak različitih alergenih spojeva uvjetuju njenu visoku alergenost.

Iako najveći udio međimurske populacije nepovoljne alergijske simptome osjeća u vrijeme cvatnje ambrozije, sezona peludnih alergija u Međimurju započinje već u siječnju, procvatom lijeske. To je biljka koja cvate prije listanja na što snijeg i niske temperature ne djeluju ograničavajuće. Procvatom lijeske najavljen je početak sezone cvatnje drveća u Međimurju. Uz lijesku u kasnu zimu i rano proljeće u zraku međimurskog područja je prisutna pelud čempresa i johe. Nešto kasnije u proljeće pojavljuje se pelud vrbe, topole, graba, četinjača i hrasta, koja se, ovisno o vrsti biljke i njenim vegetacijskim obilježjima, može naći u zraku sve do svibnja. Toplije vrijeme i ljetne temperature te dulji dani uvjetuju cvatnju zeljastih biljaka, od kojih alergenu pelud posjeduju trave i korovi. Trave se odlikuju intenzivnom cvatnjom od svibnja do srpnja, a pokoje zrnce može se naći u zraku sve do kraja rujna. Korovne biljke čija se pelud brojčano najučestalije javlja u Međimurju jesu ambrozija i kopriva te trputac, loboda, pelin i druge.
 

 

 

AKTUALNA PROGNOZA


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.