21.02.2013 // Veterina
Mi biološka bića sklona smo raznim bolestima. Te bolesti uzrokovane su različitim mikroorganizmima iz našeg okoliša. Kako mi reagiramo, kao biološka bića na te utjecaje iz okoline? Jednostavno, ili se razbolimo, ili svojom prirodnom aktivnom imunošću prkosimo bolesti, dakle stekli smo imunost te ne obolimo, razlog tome je da smo bolest preboljeli ili smo imunost stekli pasivno.
Mi ćemo u današnjem članku govoriti upravo o stečenoj, ali aktivnoj, umjetnoj imunosti.
01.02.2013 // Biologija
Ne morate putovati u egzotične zemlje i probati ušećerene skakavce da biste mogli reći da ste jeli kukce. Mnoge prehrambene namirnice koje svakodnevno konzumiramo u sebi sadrže dijelove kukaca i drugih životinja koji nisu vidljivi golim okom. Mikroskopskom analizom hrane i prehrambenih sirovina moguće je naići na kukce i njihove dijelove, grinje, dlaku glodavaca i druge životinjske dijelove i izlučevine.
28.01.2013 // Veterina
Osnovno načelo homeopatskog liječenja jest „slično se sličnim liječi“ (similia similibus curentur).
Već je grčki liječnik Hipokrat ( 5.st. p. k.) to opazio i pisao o takvom liječenju, a u doba renesanse Paracelsus je promovirao to načelo, dok je homeopatsku medicinu, kakvu je danas znamo utemeljio i usavršavao Dr.Samuel Hahnemann(1755.- 1843.)
22.01.2013 // hrana i predmeti opće uporabe
Masti i ulja se sastoje od alkohola glicerola i masnih kiselina. Masne kiseline su odgovorne za dobro ili loše djelovanje masnoće iz hrane na ljudsko zdravlje. Osnovna podjela masnih kiselina je na zasićene, mononezasićene i polinezasićene. Od zasićenih masnih kiselina u biljnim i životinjskim mastima najviše su raširene: laurinska, miristinska, palmitinska i stearinska kiselina¸.
14.01.2013 // Sanitacija
Prostori u kojima se skuplja i boravi velik broj ljudi sa raznolikim zdravstvenim statusom, kao što su čekaonice, banke i sl. često su žarišne točke prijenosa raznih zaraznih bolesti. To predstavlja veliki rizik za osobe koje borave, ali i za osobe koje rade u takvim prostorima. Poglavito u prehrambenoj industriji ili zdravstvenim ustanova ti sustavi mogu biti izvor kontaminacije. Radi toga je medije koji pogoduju prijenosu, rastu i zavoju uzročnika zaraznih bolesti potrebno redovito, temeljito i stručno čistiti i dezinficirati.
07.01.2013 // Biologija
Kvarenje hrane možemo opisati kao svaku promjenu namirnice zbog kojeg je ona postala nepogodna ili opasna za potrošnju. Nije nepoznanica da je prisutnost patogenih mikroba u hrani nepoželjna te ona postaje opasna za uživanje.
07.12.2012 // hrana i predmeti opće uporabe
Sumpor je najstarije i neizbježno sredstvo za čuvanje vina koje su koristili još stari Rimljani. U srednjem vijeku bila je zabranjena upotreba sumpora. Tek u osamnaestom stoljeću počeo se primjenjivati za mlada vina, ali se smatralo da je njegova upotreba štetna za stara vina. Danas, kad poznajemo vrijednost sumpora i način njegovog djelovanja i vezanja u moštu i vinu, moramo ga umjereno upotrebljavati.
26.11.2012 // hrana i predmeti opće uporabe
Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja održivosti mesa, odnosno sprečavanja njegovog kvarenja. Osim različitih mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokovati i fizikalno-kemijski čimbenici aktivirajući autolitičke, vlastite tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. sprečavanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i sprečavanje aktivacije autolitičkih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje.
20.11.2012 // Blog
Onečišćenje tla može rezultirati oštećenjem ili gubitkom nekoliko funkcija tla i, uslijed toga, mogućim onečišćenjem vode. Prisutnost onečišćišćujućih tvari u tlu iznad određene razine višestruko povećava negativne posljedice za prehrambeni lanac, a time i za ljudsko zdravlje, te za sve tipove ekosustava i ostale prirodne resurse. Kako bi se ocijenilo moguće djelovanje onečišćišćujućih tvari na tlo nije dovoljno bilježiti samo njihovu koncentraciju, nego i njihovo funkcioniranje u okolišu i mehanizme kojima djeluju na ljudsko zdravlje. Razlikujemo onečišćenje tla koje je uzrokovano jasno ograničenim izvorima (lokalni ili točkasti izvori onečišćenja) i ono koje je uzrokovano difuznim izvorima.
15.11.2012 // Veterina
U posljednjih nekoliko godina problematika “ZDRAVE” prehrane aktualizirana je možda više nego ikada prije. U medijima gotovo svakodnevno pratimo događaje vezane uz pojavu i otkrivanje zaraznih i drugih bolesti životinja (npr. slinavka i šap, BSE, svinjska kuga, bedrenica, trihineloza), a neke od njih su zoonozne, tj. zajedničke bolesti životinja i čovjeka. No, da li se pitamo koji je put do ukusnog šnicla ili šalice mlijeka na našem stolu?
