Početna Blog Biologija Proljetne peludne alergije

Proljetne peludne alergije

breza
KATEGORIJA: Biologija

DATUM OBJAVE

: 08.04.2014

Kad se spomenu peludne alergije većina ljudi pomisli na ambroziju, biljku čija pelud je najučestaliji okidač alergijskih reakcija u ljudskoj populaciji. To je korovna biljka koja na našim prostorima cvate od sredine ljeta pa do pojave jesenskih mrazeva. U Međimurju su koncentracije peludi ambrozije u zraku najviše u kasno ljeto, tijekom kolovoza i rujna. Oskudni životni uvjeti koji zadovoljavaju potrebe biljke i neodgovorno ponašanje zemljoposjednika uvjetuju njeno nepregledno širenje, a time i porast broja alergičara te jačanje intenziteta neugodnih alergijskih simptoma u osjetljivih osoba.

Međutim ambrozija je tek jedna od mnogih biljaka alergene peludi koje obitavaju na našim prostorima. Proljeće je vrijeme bujanja vegetacije i intenzivne cvatnje velikog broja biljaka, posebno drvenastih vrsta. Mnoge od tih biljaka ne predstavljaju prijetnju za alergične osobe, s obzirom da je njihova pelud namijenjena prenošenju kukcima te je ljepljiva i teška i rijetko je se nađe u zraku. Dakle od biljaka mirisnih i šarenih cvjetova koje oprašuju pčele i slični kukci, alergičari ne trebaju strahovati. Biljke neuglednih cvjetova, bez lijepih boja i mirisa su one koje donose probleme alergičnima na pelud. Pelud takvih biljaka je prilagođena oprašivanju vjetrom te je stoga lagana i producira se u vrlo velikom broju da bi se osiguralo da peludna zrnca zrakom dospiju do ženskih organa iste biljne vrste radi oplodnje.
Upravo je proljetno vrijeme razdoblje kada je najveća raznolikost peludi prisutna u zraku. Tijekom travnja se u zraku može naći čak desetak različitih alergenih vrsta peludi na području kontinentalnog dijela Hrvatske, pa tako i u Međimurju. U prilogu je peludni kalendar koji prikazuje period cvatnje i intenzitet otpuštanja peludi najčešćih alergenih vrsta biljaka tijekom godine. Peludni kalendar predstavlja općeniti prikaz stanja za kontinentalnu Hrvatsku koji lokalno može varirati ovisno o klimatskim i vremenskim uvjetima te sastavu vegetacije.


U peludnim kalendarima i prognozama zelena boja označava nisku koncentraciju peludi, koja samo kod izrazito osjetljivih osoba izaziva alergijske simptome. Za drveće i grmlje, koje vrhunac cvatnje doseže tijekom travnja, niska koncentracija znači da je prisutno od 1 do 15 peludnih zrnaca/m3 zraka. Žuta boja predstavlja umjerenu koncentraciju peludi u zraku, odnosno 16 do 90 peludnih zrnaca/m3, kada neugodne simptome osjećaju osjetljive alergične osobe. Crvena je boja znak visoke (od 91 do 1500 peludnih zrnaca/m3) ili čak izrazito visoke koncentracije peludi (>1500 peludnih zrnaca/m3), kada se alergijski simptomi javljaju kod svih alergičnih osoba.
Početkom travnja Bioinstitut d.o.o. nastavlja s višegodišnjim praćenjem kretanja peludi u zraku međimurskog područja za predstojeću vegetacijsku sezonu. Uređaj za ispitivanje je postavljen na krovu hotela „Park“ u Čakovcu odakle je domet uzorkovanja 10 km u promjeru. Tjedni osvrti na peludna kretanja te peludne prognoze i savjeti za alergičare biti će dostupni svim zainteresiranima na našim mrežnim stranicama. 

Peludna prognoza


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.