OSE I STRŠLJENI

Neke vrste žive solitarno, dok većina živi zajedničkim životom. Ženke solitarnih osa grade nastambe u pijesku i na stabljikama biljaka od pijeska i gline, a samo ih rijetko napune medom. Obično u njima ostavljaju kukce, osobito gusjenice i pauke. Zadružne ose grade gnijezda od sažvakana drva, od kojeg načine tvar poput papira. Od te tvari izgrađuju pločaste omote i pravilne šesterokutne stanice koje slože zajedno u saće. Promjer osinjaka je 10-30 cm, a osinjaci nekih vrsta mogu imati i 12 katova saća. Ženka koja prezimi, u proljeće osnuje osinjak. Njezini potomci u proljeće i ljeto jesu samo radilice, koje grade i proširuju osinjak i hrane ličinke. Tijekom ljeta pojavljuju se i veće radilice koje mogu nositi i jajašca, ali kako se ta jaja razvijaju partenogenetski od njih nastaju samo mužjaci. Tek se u kasno ljeto pojave odrasli mužjaci i ženke koji se pare u svadbenom letu. Mužjaci brzo uginu, kao i radilice, a samo oplođene ženke prezime ispod kamenja i mahovine te slijedeće godine osnuju novu zadrugu. U toplijim krajevima osinjaci se ne raspadaju nego su njihovi osinjaci trajni te u njima ima više ženki. Ose se maksimalno udaljuju od gnijezda 500-1500 m. Mjere suzbijanja potrebno je provoditi ako se uoči njihova najezda koja može ugroziti čovjeka kod slijedećih vrsta: njemačke ose (Vespula gemanicus F.) i ljutog stršljena (Vespa crabro L.).
Njemačka osa je karakteristične crno – žute boje, čije ženke mogu narasti 16 – 19 mm, mužjaci 13 – 17 mm, a radilice 12 – 14 mm. U usporedbi s drugim vrstama, ova vrsta ima relativno dug životni ciklus. Gnijezde se slično kao i obična osa – ispod kamenja u vrtu, napuštenim mišjim rupama i krtičnjacima, a iznad zemlje savijaju gnijezdo u tamnim kutevima tavana, različitim šupljinama u gradnji i sl. Gnijezdo je slično gnijezdu obične ose sa nekoliko horizontalnih etaža, zračnim đepićima na ovojnici, a kolonija može brojati od 3000 – 7000 jedinki. Ose radilice svoje ličinke, osim slatkim sokovima, dohranjuju ubijenim raskomadanim i sažvakanim kukcima pa su ozbiljan regulator nekih štetnih vrsta kukaca. No pored svoje koristi kao regulator štetnih kukaca u ekosustavu, u voćnjacima i vinogradima mogu izazvati ozbiljne štete nagrizanjem plodova. Ubodi ove vrste su bolni, no opasni uglavnom samo za alergičare kod kojih se može razviti anafilaktički šok, zbog čega je potrebno potražiti liječničku pomoć.

Stršljeni su najveći među ovim kukcima – mogu narasti i do 3,5 cm, a njihova crno-žuta boja upozorava na opasnost i signalizira njihovu spremnost na borbu.

Aktivan je danju i u sumrak, od lipnja do rujna Osinjake grade na zaštićenim mjestima: krovovima, t

avanima, šupama, šupljim stablima ili na drveću. Osinjak je velik, visok do 60 cm, a širok 35 cm. U zajednici može obitavati i 

do 5000 jedinki. Hrane se kukcima, plodovima i biljnim sokovima pa u voćnjacima mogu 

napraviti značajne štete . jer nagrizaju zrele plodove, a pored toga nagrizaju i koru mladog drveća od kojeg uzimaju materijal za gradnju gnijezda. Štetnost im se proširuje činjenicom da napadaju pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni i za domaće životinje kao i za čovjeka, jer je na