Početna Blog hrana i predmeti opće uporabe Nova pravila u označavaju hrane

Nova pravila u označavaju hrane

KATEGORIJA: hrana i predmeti opće uporabe

DATUM OBJAVE

: 25.10.2012

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju počinju vrijediti i nova pravila za hrvatske proizvođače hrane. 22. studenog 2011. godine objavljena je Uredba br. 1169/2011 o pružanju informacija o hrani potrošačima. Cilj Uredbe je pojednostavljenje dosadašnjih pravila označavanja hrane i spajanje više propisa u jedan te osigurati pravo potrošača na ispravne i jasne informacije.

 Zanimljivost je termin „praksa poštenog informiranja“ koji štiti prava potrošača određivanjem općih pravila označavanja hrane. Informacije sadržane na deklaraciji ne smiju obmanjivati, moraju biti točne, jasne i potrošaču lako shvatljive. Osnovni problem je što potrošači nisu navikli čitati deklaracije. Navike potrošača potječu iz vremena kada je bilo dostupno manje proizvoda i nije bilo mogućnosti biranja različitih kvalitetnih razreda istog tipa proizvoda. Razvojem tržišta javljaju se različiti proizvođači istog proizvoda (hrane) i označavanje je to koje daje razlike, a time i sastav, među proizvodima. Nažalost prosječan potrošač, ukoliko može cjenovno birati, bira na temelju iskustva ili općeg vizualnog dojma proizvoda.

Obavezni dio koji svaka deklaracija mora sadržavati (od dana primjene Uredbe) je: naziv hrane, popis sastojaka, popis alergena, količina pojedinih sastojaka ili kategorija sastojaka, neto količina hrane, rok trajanja, posebni uvjeti čuvanja, ime ili naziv tvrtke proizvođača ili distributera, država podrijetla, upute za uporabu kod hrane koja ih treba, kod alkoholnih pića koja sadrže više od 1,2% alkohola stvaran sastav alkohola i oznaku hranjive vrijednosti. Te obavezne informacije, postoje i izuzeci, moraju biti ispisane slovima minimalne visine 1,2 mm, odnosno kada je pakiranje manje od 80 cm2 0,9 mm. Nedostatak tog propisa je što ne stoji da svi obavezni podaci moraju biti iste veličine. Oznake hranjive vrijednosti mora sadržavati energetsku vrijednost i količine masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, proteina i soli. Dodatno se mogu navesti: udio jednostruko ili višestruko nezasićenih masnih kiselina, polioli, škrob, prehrambena vlakna, vitamini i minerali.

Hrvatska ima i svoje propise koji reguliraju označavanje hrane. Prvenstveno je tu Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane. Ovim pravilnikom je definirano što i kako se mora deklarirati. Nedostatak tog pravilnika je što nije obavezno navođenje hranjivih vrijednosti koje omogućava razlikovanje proizvoda na polici u trgovini. Ako se proizvođač odluči navoditi podatke o hranjivoj vrijednosti mora ih navoditi na propisan način. Obzirom da iza svakog navođenja hranjive vrijednosti stoje određene analize, navođenje hranjivih vrijednosti daje veću sigurnost potrošaču u odabiru proizvoda. Kako je to dobrovoljno potrošači jednostavno moraju pričekati ulazak u Europsku uniju, ali i primjenu tih propisa u Hrvatskoj.
Dakle danom primjene stvari postaju jasnije, prepoznatljive, no strpljivo ćemo čekati do 13. prosinca 2016.-te kada postaje obaveza navođenja hranjivih vrijednosti. Kako se tržište otvara prije primjene propisa, potrošači će na teži način naučiti važnost čitanja deklaracija.

 

Mario Posedi, prof. fiz. i kem. voditelj laboratorijske djelatnosti T: +385 40 391 485 F: +385 40 391 493


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

IKT- Poziv na dostavu ponuda - laptopi

03.06.2020 // Nabava

Evidencijski broj nabave: KK.03.2.1.19.1040-02/2

IKT - Poziv na dostavu ponuda - PC+Server

28.02.2020 // Nabava

Evidencijski broj nabave: KK.03.2.1.19.1040-02