Početna Blog Kemija Galinstan – sigurnija zamjena za živu

Galinstan – sigurnija zamjena za živu

KATEGORIJA: Kemija

DATUM OBJAVE

: 04.04.2018

Galinstan je eutektička legura koja se sastoji od galija, indija i kositra. Ime legure dolazi od latinskih naziva elemenata gallium, indium i stannum. Eutektička mješavina je smjesa sastavljena od dviju ili više tvari koja ima niže talište od svake čiste komponente iz smjese. Eutektička točka je najniža temperatura na kojoj eutektična smjesa može postojati u tekućoj fazi, i u njoj je jednak sastav tekuće i krute faze.

Galinstan je registrirana robna marka Njemačke medicinske kompanije Geratherm Medical AG, ali i drugi proizvođači nude slične legure sa nešto različitim omjerima istih elemenata. Udio elemenata u leguri može iznositi 62–95% galija, 5–22% indija i 0–16% kositra.

Legura se proizvodi na vrlo jednostavan način: galij, indij i kositar otope se i pomiješaju u određenom omjeru tako da se dobije tekuća legura.

Legura ima slična svojstva kao živa. Srebrne je boje, bez mirisa, ne otapa se u vodi i organskim otapalima i nije zapaljiva. Temperatura tališta galinstana iznosi  –19°C, zbog čega smjesa ostaje u tekućem stanju čak i na temperaturama u minusu, dok je temperatura vrelišta iznad 1300°C.

Legura se koristi u različite komercijalne svrhe uglavnom kao zamjena za toksičnu živu i reaktivne natrij-kalij legure. Zbog netoksičnosti i nereaktivnosti galinstan je sigurnija zamjena za živu i litij. Koristi se pri izradi termometara kao zamjena za živu te kao efikasno rashladno sredstvo. Također ima dobru toplinsku vodljivost pa se koristi kao toplinsko mazivo.

Glavna komercijalna upotreba galinstana je pri izradi vrlo učinkovitih medicinskih termometara. Takvi su termometri točniji od živinih i daju točna očitanja temperature u vrlo kratkom vremenu. Sigurniji su za uporabu jer je galinstan netoksična tekućina i ne predstavljaju opasnost za okoliš kao živini termometri. Postoje određena ograničenja pri upotrebi galinstana zbog nekih njegovih svojstava i cijene. Za razliku od žive galinstan otapa staklo. Zbog toga se pri izradi termometara unutarnja stjenka termometra oblaže galij oksidom i onda napuni galinstanom da nebi došlo do otapanja unutarnjeg sloja stakla. Također galinstan otapa mnoge druge metale, a njegovo prolijevanje može izazvati kratke spojeve. Ne može se koristit zajedno s aluminijem jer u prisutnosti galinstana aluminij postaje izuzetno krhak i lomljiv, a zbog indija se ne može koristiti u nuklearnim reaktorima.

Galinstan ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje osim što izaziva blage iritacije pri direktnom kontaktu s kožom ili očima. U tom slučaju kožu i oči treba dobro isprati vodom. Za razliku od žive, nema isparavanja i opasnosti pri udisanju.

U slučaju prolijevanja ili curenja galinstana prolivena tekućina treba se obrisati krpom a površina očistiti deterdžentom i vodom. Proliveni materijal baca se u smeće u plastičnoj vrećici.

dr. sc. Gordana Hajduk, dipl. ing. preh. tehn.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.