akrilamid
Što je veća temperatura i duže vrijeme termičke obrade, veća je i koncentracija akrilamida. Zanimljivo je da nije bio nađen u namirnicama koje su bile kuhane ili termički obrađene na temperaturi nižoj od 120°C.
Slika 1. Hrana u kojoj je nađen akrilamid
Akrilamid nastaje kemijskom reakcijom reducirajućeg šećera i aminokiseline (najčešće asparagina) koja se naziva Maillardova reakcija (Slika 2.)

Slika 2. Kemijska reakcija nastajanja akrilamid
Akrilamid djeluje kancerogeno, neurotoksično i genotoksično na ljude i životinje. Do otkrića švedskih znanstvenika, smatralo se da su akrilamidu izloženi samo radnici u proizvodnji polimernih materijala, odnosno poliakrilamida. Poliakrilamid se koristi u proizvodnji ljepila, papira, kozmetike, u obradi otpadnih voda.
Nakon što je otkrivena prisutnost akrilamida u hrani, prehrambena industrija ispitala je načine njegovog smanjenja u hrani, te je FoodDrinkEurope izdala preporuke za proizvođače pekarskih proizvoda. Kako bi se reducirale količine akrilamida u keksima, krekerima i hrskavom kruhu potrebno je obratiti pažnju na odabir sirovina (vrsta i sastav žitarica), razvijanje proizvoda/recepata (obabir druge vrste šećera, brašna, sredstva za dizanje tijesta i sl.), razvijanje procesa (pečenje na nižoj temperaturi), svojstva gotovog proizvoda (svijetlija boja proizvoda, ali ipak dovoljno pečen proizvod).
Kako smanjiti količine akrilamida u vlastitom kućanstvu i prehrani?
- izbjegavati prženu hranu i grickalice (Slika 3.)
- konzumirati više kuhane hrane
- pržiti hranu što kraće i na nižim temperaturama, npr. krumpir do svijetložute boje
- neki antioksidansi iz zelenog čaja (polifenoli), crnog vina (resveratrol) i češnjaka (alicin) djeluju antikancerogeno, sprečavajući promjene DNA u jetrenim stanicama uzrokovanih akrilamidom
- maksimalna preporučena temperatura prženja/pečenja do 175°C
- smanjiti površinu hrane koja se peče/prži
- duže vrijeme čuvanja namirnica (npr. krumpira) povećava udio reducirajućih šećera iz kojih nastaje akrilamid

Slika 3. Koncentracije akrilamida u pojedinim vrstama hrane
dr. sc. Vesna Šimunić-Mežnarić, znan. sur.