Procjene rizika u laboratorijima Bioinstituta

Prvi korak u procjeni rizika je prepoznavanje rizika koji bi se mogli spriječiti ili umanjiti tijekom ispitivanja.  Drugi korak je određivanje utjecaja rizika, od nepoželjnog koji nema negativnog ujtecaja na ispitni rezultat do jako ozbiljnog koji dovodi do nezadovoljavajućeg rezultata i mogućih štetnih posljedica za naručitelja. Različita je i učestalost pojave rizika, od rijetkih (npr. jednom godišnje) do čestih (npr. dnevno). Kombiniranjem utjecaja i učestlosti rizika dobiva se veličina rizika kao brojčana vrijednost, te što je veća to je i rizik veći. Za svaki navedeni rizik osim navedenih procjena, najbitnije je pronaći mjere za njegovo umanjivanje i sprječavanje.

Slika 1. Proces upravljanja rizicima prema normi HRN ISO 31000:2018

Rizici koji se odnose na djelatnost laboratorija:

• nepristranost prema naručiteljima i povjerljivost podataka
• uspješna komunikacija s naručiteljem i unutar laboratorija
• zaštita na radu
• fluktuacija i preopterećenje zaposlenika
• prostorni i okolišni uvijeti 
• oprema za mjerenje i mjerna sljedivost 
• nabava opreme, kemikalija i potrošnog materijala
• upiti, ponude i ugovori s naručiteljima
• uzorkovanje, transport i prijem uzoraka u laboratorij
• označavanje, čuvanje uzoraka i priprema uzoraka za ispitivanje
• ispitivanje uzoraka
• obrada i upis rezultata, izvješćivanje rezultata
• procjena mjerne nesigurnosti
• osiguranje valjanosti rezultata
• nadzor nad podacima i zapisima
• pritužbe i nesukladni rad

Upravljanje rizicima uključuje:

• izbjegavanje rizika (npr. odbijanje uzoraka za koje nisu zadovoljavajuće razvijene metode ispitivanja, te upućivanje na druge laboratorije)

• preuzimanje rizika kako se ne bi propustila prilika  (npr. zaprimanje većeg broja uzoraka od uobičajenog radi zadržavanja pojedinog kupca, iako to predstavlja opterećenje za resurse u laboratoriju)

• uklanjanje izvora rizika (npr. ocjenom dobavljača, osigurava se da se potrošne robe i usluge nabave na vrijeme radi zadanih rokova za ispitivanje uzoraka)

• mijenjanje vjerojatnosti za rizik ili njegovih posljedica (npr. nabava opreme od bolje ocjenjenih dobavljača, manji rizika od kvara opreme)

• dijeljenje rizika (npr. dio ispitivanja preuzima drugi laboratorij, rizik od nezadovoljavajućeg rezultata dijeli se s drugim laboratorijem)

• zadržavanje rizika nakon odlučivanja, uz sagledavanje problema (npr. dostava uzoraka u neodgovarajućoj ambalaži, te utjecaj na konačni rezultat ispitivanja)

Laboratorijskoj djelatnost Bioinstituta obuhvaća ispitivanje više od 1000 akreditiranih parametara ispitivanja, stoga je važno identificirati, te sustavno upravljati rizicima kako bi se poboljšala efikasnost i učinkovitost laboratorijskih aktivnosti.

 

Izradila: dr. sc. Vesna Šimunić-Mežnarić, znan. sur.