Zbrinjavanje animalnog otpada

Zbrinjavanje animalnog otpada je prvenstveno profilaktička mjera, usmjerena na otkrivanje, sprječavanje pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih i nametničkih bolesti ljudi i životinja i mjera veterinarske zaštite okoliša. Proces zbrinjavanja animalnog otpada počinje od samog proizvođača koji je dužan osigurati prostorije za prihvat konfiskata, odvojeno deponiranje konfiskata visokog rizika u posebne spremnike i osigurati održavanje temperature do +4C.
Slijedeći u lancu zbrinjavanja je skupljač životinjskog otpada, koji mora biti registriran za obavljanje djelatnosti od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a njegov zadatak je redovito i sigurno sabirati i odvoziti životinjski otpad do sabirališta ili objekte za toplinsku preradu. Sabiranje je i odvoz životinjskog otpada vrši se specijaliziranim prijevoznim sredstvima koja se ne mogu koristiti u druge svrhe i moraju udovoljavati određenim uvjetima.
Sabirališta su objekti za privremeno odlaganje životinjskog otpada do njegovog otpremanja u objekte za toplinsku preradu. U objektima za tiplinsku preradu tj. kafilerijama (objekti za utilizaciju), životinjski otpad se toplinski prerađuje u određene poluprerađevine, kao što je npr. mesno košteno brašno.
Za neškodljivo uklanjanje životinjskog otpada, iznimno se temeljem rješenja nadležnog veterinarskog ureda i uz veterinarsko sanitarni nadzor i kontrolu mogu koristiti jema-grobnice i stočno groblje, koje moraju udovoljavati određenim veterinarsko sanitarnim uvjetima.

Ljubica Kugelman-Mate dr. vet. med.