Funkcionalna hrana

Upravo zbog toga funkcionalna hrana ima veliku ulogu u poboljšanju životnog standarda, održavanju maksimuma tjelesnih fizioloških funkcija, očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od raznih bolesti.

 U kontekstu prehrambene i zdravstvene dobrobiti funkcionalna hrana je hrana koja pored osnovnih nutrijenata nužnih za rast i razvoj organizma sadrži i bioaktivne sastojke za koje je utvrđeno da povoljno djeluju na jednu ili više funkcija u organizmu i to na način da ili unaprijeđuje zdravlje i dobrobit organizma ili smanjuje rizik od nastanka bolesti, a konzumira se kao sastavni dio uobičajene, svakodnevne prehrane. Funkcionalnost hrane ostvaruje se njezinim sastavom, odnosno udjelom bioaktivnih komponenti, koje mogu biti biljnog, životinjskog ili bakterijskog podrijetla. Njihovo djelovanje može biti antioksidacijsko, antibakterijsko, fizikalno, može utjecati na regulaciju i stimulaciju enzima, na pojedine organe ili sustave organa. 

 Pojam funkcionalna hrana se prvi put počeo koristiti u Japanu u ranim 80-im godinama, a razvio se kao pokušaj spriječavanja rasta zdravstvenih troškova potrebnih za liječenje raznih bolesti. Različita znanstvena istraživanja pokazala su da konzumiranje hrane koja sadrži funkcionalne sastojke (bilo da se prirodno nalaze u hrani ili da je namirnica nekim tehnološkim postupkom obogaćena funkcionalnim sastojkom) ima pozitivan utjecaj na očuvanje zdravlja i smanjenje rizika od nastanka bolesti.

 Funkcionalna hrana može biti konvencijalna ili modificirana. Konvencionalna hrana su prirodni sastojci cjelovite hrane koji su bogati važnim hranjivim tvarima poput vitamina, minerala, antioksidanasa ili dobrih masnoća (voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, cjelovite žitarice, riba). Suprotno tome modificirana hrana je obogaćena dodatnim sastojcima kao što su vitamni, minerali, probiotici ili vlakna, u svrhu povećanja zdravstvene koristi takvih namirnica (obogaćeni sokovi, obogaćeni mliječni proizvodi, mlijeko od badema, riže, kokosa, obogaćene žitarice, granola).

 Jedan od primjera funkcionalne hrane je jogurt koji dodatkom probiotika postaje funkcionalan. Svojim mehanizmom probiotici stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama i uspostavljaju ravnotežu probavne mikroflore. Također se jogurtu, kao i mlijeku, voćnim sokovima, te sirevima dodaju kalcij i vitamin D kako bi se smanjio rizik od osteoporoze. Općenito se vitamini i minerali dodaju mnogim proizvodima, a najviše sokovima i žitaricama, jer imaju važnu ulogu u očuvanju imunološkog sustava i obrani organizma od bolesti. Omega-3-masne kiseline kojima se obogaćuju proizvodi poput ulja, margarina, kruha, tjestenine, snižavaju koncentraciju masnoća u krvi te povoljno djeluju na očuvanje krvožilnog sustava. Obogaćivanje pšeničnog brašna željezom može znatno smanjiti pojavu anemije uzrokovane nedostatkom željeza kod djece. Dijetalna vlakna su sastojak funkcionalnog proizvoda poput zobi i drugih žitarica te svi proizvodi koji se od njih dobivaju, kao i fermentirani mliječni napitci utječu na smanjenje glukoze i kolesterola u krvi, te smanjuju simptome zatvora.

 Tijekom godina se ulažu sve veći napori u smjeru obogaćivanja hrane funkcionalnim sastojcima s ciljem prevencije bolesti i poboljšanja zdravlja, te posljedično smanjenja zdravstvenih troškova. Zdrava i uravnotežena prehrana trebala bi biti bogata raznolikom funkcionalnom hranom, ukljućujući cjelovite namirnice bogate hranjivim tvarima, ali i modificirane obogaćene namirnice, kako bi se zadovoljio potreban unos neophodnih hranjivih sastojaka, ali i poboljšalo ili održalo cjelokupno zdravlje organizma jer povećanje svjesnosti o zdravijim izborima hrane, te njenim mogućnostima i prednostima ujedno osigurava i povećanje kvalitete života. 

Tanja Turk, dipl. ing.