Afrička svinjska kuga

Prvi prijenos bolesti u Europu dogodio se pedesetih godina prošlog stoljeća kada je bolest ušla u Španjolsku i Portugal. Od tamo se bolest proširila na ostale europske zemlje i na područje južne Amerike. Drugi transkontinentalni prijenos virusa dogodio se 2007. godine ulaskom virusa afričke svinjske kuge u Gruziju. Od tada se bolest nastavila širiti te je do danas dokazano prisustvo virusa afričke svinjske kuge u Gruziji, Rusiji, Moldaviji, Ukrajini, Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Belgiji i u nama susjednoj Mađarskoj. Pojavom virusa u Mađarskoj, za sada samo među divljim svinjama, naša zemlja se našla u skupini rizičnih zemalja za prijenos virusa afričke svinjske kuge. Do sada je bolest prouzročila štete na području Europe u iznosu od milijarde i 650 milijuna eura.

Klinički manifestna bolest pojavljuje se i u divljih i u domaćih svinja. Svinje inficirane virusom šire velike količine virusa tijekom kliničke slike, a izlučivanje virusa počinje 24-48 sati prije pojave prvih simptoma bolesti. Virus se izlučuje slinom, iscjedkom iz oka i nosa, mokraćom, fecesom, sekretom iz spolnih organa, a najvažniji izvor virusa je krv. Virus se na veće udaljenosti može širiti vozilima i ljudima, zaraženim svinjskim proizvodima u kuhinjskom otpadu( virus u smrznutom mesu može preživjeti i do 1000 dana), ilegalnim prometom svinja i uvozom zaraženih svinja. Jednom kada je bolest već prisutna na nekom području daljnje širenje odvija se uglavnom kontaktom između zaraženih životinja, zaraženim proizvodima od svinja, indirektnim kontaktom(oprema, vozila, zaražena hrana...). Indirektan kontakt je izuzetno značajan način prijenosa tijekom trenutne epidemije bolesti u Europi.

Prilikom prvog pojavljivanja bolesti na nekom području karakteristična je velika smrtnost nakon kratke faze bolesti s povišenom tjelesnom temperaturom. U perakutnom obliku bolesti svinje mogu uginuti prije pojave kliničkih znakova. U akutnom obliku svinje imaju povišenu tjelesnu temperaturu (40-42°C), grupiraju se na hrpu, na konzumiraju hranu, javlja se proljev sa ili bez prisutnosti krvi, krvarenje iz nosa, čest je pobačaj kod gravidnih krmača. Subakutni oblici bolesti pojavljuju se najčešće na područjima na kojima je  virus već prisutan određeno vrijeme, a simptomi su otežano kretanje svinja sa otokom zglobova, fluktuirajuća tjelesna temperatura, gubitak apetita i posljedično mršavljenje životinja.

Jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa afričke svinjske kuge je visoka razina biosigurnosnih mjera na gospodarstvima. Gospodarstvo mora biti ograđeno, ulaz u objekte mora biti pod kontrolom, u uzgoj se smiju uvoditi samo svinje iz kontroliranih uzgoja, koje prati svjedodžba o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja, provoditi redovito čišćenje i pranje objekata gdje se drže svinje, koristiti posebnu odjeću i obuću prilikom boravka u objektu gdje se drže svinje. U odnosu na divlje svinje u tijeku su preventivne aktivnosti u svrhu smanjenja mogućnosti unosa virusa i daljnjeg širenja pa su tako ukinuta hranilišta za divlje svinje, ukinut je lovostaj na divlje svinje, provodi se ciljani odstrel krmača i nazimica u svrhu smanjenja gustoće populacije divljih svinja na određenom području.

Mihael Kacun,dvm