Latentne infekcije vimena

Latentna (prikrivena) infekcija podražuje obrambene snage vimena tako da katkada spontano i nestane. Inače, stanje latentne infekcije potraje mjesecima, a najčešće se na to nadoveže kronični katar vimena. Kod kataralne upale proces zahvaća samo sluznicu cisterne, mliječnih kanala i alveola.

Dijagnoza se postavlja bakteriološkim pregledom mlijeka. Mastitis-testom i brojanjem stanica u mlijeku može se uočiti povećanje broja leukocita, koji može iznositi između 300000 i 1000000 u 1 ml mlijeka. Broj leukocita je visok i u jalovih krava s folikularnim cistama na jajnicima.

Dijagnostički postupak latentne infekcije i kroničnih katara može početi u

• mljekari,
• sabirnom mjestu,
• staji.

Na farmi se vrši pregled vimena svih krava s obzirom na zdravlje vimena po određenom planu jedanput do dvaput godišnje, po potrebi i više puta. Dobije li veterinar obavijest iz mljekare ili sabirnog mjesta da je u stajskom uzorku mlijeka velik broj leukocita, odmah treba izvršiti pregled svih krava u staji i utvrditi uzrok povećanja broja leukocita, odnosno somatskih stanica.

Stajski pregled s obzirom na zdravlje, odnosno s obzirom na latentne infekcije i kronične katare vršimo ovim redom:

• uzme se detaljna anamneza o zdravlju vimena i o sekreciji mlijeka (da li ima u staji krava koje daju manje mlijeka iz pojedinih četvrti vimena, ima li krava presušenih četvrti);
• izvrši se inspekcija vimena s obzirom na građu žlijezde i sisa i s obzirom na patološke promjene;
• provede se pokus prije mužnje – ocjena prvih mlazeva mlijeka na crnoj podlozi;
• učini se mastitis-test svake pojedine četvrti vimena;
• uzmu se uzorci mlijeka za bakteriološku pretragu;

 Nakon toga se krave izmuzu, a na kraju slijedi:

• palpacija vimena.

Prilikom pregleda utvrđuje se kakve je kvalitete mlijeko, je li slankastog okusa i da li se pri kuhanju gruša, ima li strani miris, itd...

Mastitis-test – test poremećenja sekrecije. Pri izvođenju toga testa pratimo promjenu u boji i promjenu u konzistenciji mlijeka, koje se javljaju pošto na tzv. testatoru mlijeka dodamo mastitis regens. Prema boji reakcije uspoređujemo kiselost mlijeka iz pojedinih četvrti vimena. Kiselost bi kad je vime zdravo, a krava pravilno mužena trebala da bude podjednaka s uzorcima mlijeka iz svih četvrti. Promjena u konzistenciji mlijeka (stvaranje gela, pojava krpica i končića u mlijeku) to je intenzivnija što u njemu ima više leukocita. Prema tome mastitis-test samo upozorava na poremećenje sekrecije vimena, a na stručnjaku je da rezultat usporedi s rezultatima ostalih metoda pregleda vimena i da na osnovi toga pravilno ocjeni reakciju.

Ako su higijenske prilike u staji vrlo loše i latentnih infekcija ima mnogo, najbolje je najprije poboljšati higijenu držanja i mužnje krava. Nekoliko tjedana nakon toga ponovit ćemo bakteriološku pretragu mlijeka svih krava i tek tada započeti liječenje onih četvrti na kojima je infekcija ponovo utvrđena. Ne treba odmah liječiti svaku infekciju vimena ako nije popraćena kliničkim manifestacijama.

Čini se da pojedine infekcije vimena izazivaju jake obrambene reakcije i na taj način štite vime od patogenih infekcija. Ako u stajama u kojima su loše higijenske prilike uništimo takve latentne infekcije u vimenu, otvorit ćemo vrata patogenim mikoorganizmima.

Najvažnija preventivna mjera u suzbijanju prethodno navedenih infekcija je higijena držanja životinja, higijena mužnje i osobna higijena mužača.

Bioinstitut d.o.o. Čakovec Snježana Štorga, dr. vet. med.

sveučilišna magistra ungulata