Početna Blog Veterina Odgovori na 10 pitanja o sterilizaciji i kastraciji mačaka

Odgovori na 10 pitanja o sterilizaciji i kastraciji mačaka

KATEGORIJA: Veterina

DATUM OBJAVE

: 09.07.2015

Što čini veterinar kad sterilizira/kastrira mačku? Koliko vremena mačka mora biti u stacionaru? Koliko je vremena potrebno za oporavak? Koliko košta taj zahvat?...

1. Što čini veterinar kad sterilizira/kastrira mačku?
Veterinar najprije mačku pregleda, ako je zdrava, izvrši sterilizaciju-kastraciju u općoj anesteziji. Prilikom sterilizacije odstranjuje mački jajnike, otvarajući trbuh. Rana se zašije te se nakon nekoliko dana vanjski šavovi vade. Tijekom kastracije mačora odstrane se testitisi, rana je tako mala da šavovi nisu potrebni.

2. Koliko vremena mačka mora biti u stacionaru?
Nakon operativnog zahvata mačka se vrlo brzo budi, te odmah može ići na daljnju njegu u svoj dom.

3. Koliko je vremena potrebno za oporavak?
Mačka izlaskom iz anestezije bude aktivna već nakon jednog dana.

4. U kojoj dobi možemo mačku sterilizirati/kastrirati?
Možemo ih, dakle, sigurno sterilizirati od 10 tjedna života nadalje, u bilo koje godišnje doba.

5. Koliko košta taj zahvat?
Cijena ovisi od samog tijeka zahvata te se upit o cijeni zahvata upućuje veterinarskoj ambulanti u koju imate povjerenja.

6. Utječe li sterilizacija/kastracija na značaj i vladanje mačaka?
Nakon zahvata se gubi spolno vladanje mačaka (ne pokazuju znakove tjeranja). Sa sterilizacijom smo uklonili nagon za markiranjem te su u većini slučajeva mačke mirnije i iskazuju puno više pozornosti do vas. Mačke nakon sterilizacije i dalje love miševe, jer je to nagon star koliko i one same i ne može se ukloniti kirurški, dapače, mačke su usredotočeniji i uporniji lovci. Nije istina da mačke postaju lijene: lako su udebljaju, jer im se mijenja metabolizam i postaju mirnije, ne lutaju, ne tuku se i stoga trebaju manje hrane odnosno manje kaloričnu hranu.

7. Koji su pozitivni učinci?
Poznato je, da sterilizirane/kastrirane mačke žive dulje od nesteriliziranih. Razloga je više: nemaju spolnog nagona, ne prisustvuju "mačjoj svadbi", ne iscrpljuju se u borbama do smrti, nisu teritorijalne, nisu više izložene urbanoj okolini(automobili!), imaju manje mogućnosti zaraziti se nekom od smrtonosnih bolesti (mačji infektivni peritonitis-mačji AIDS,mačja leukemija). Sterilizirane mačke vrlo rijetko obolijevaju od tumora mliječne žlijezde.

8. Ima li negativnih posljedica?
Određeni postotak steriliziranih/kastriranih mačaka može se udebljati zbog promijenjenog metabolizma, što možemo korigirati primjerenijom, uravnoteženom prehranom i aktivnostima.

9. Zašto je sterilizacija važna pri rješavanju problema napuštenih mačaka?
Kako se omaci više mačaka nego li je za njih primjerenih vlasnika, iz godine u godinu raste broj napuštenih, beskućnih ljubimaca. Velik broj mačaka se nađe na cesti jer se vlasnici naprosto zasite svog kućnog ljubimca, drugi nemaju primjerenu prehranu i uvjete za držanje. Važno je stoga naučiti odgovorno se brinuti za svog novonabavljenog kućnog ljubimca. Sterilizacija je metoda kojom se s jedne strane smanjuje broj napuštenih životinja, a s druge strane se povećava potražnja za njima te oni pronalaze dom kod onih ljudi koji su dobro razmislili imaju li vremena za svoju mačku.

10. "Mačke nećemo sterilizirati jer je to neprirodno!"
Postavlja se pitanje što je to neprirodno? Da li je u skladu s prirodom ubijati novorođene mačiće i dozvoliti da mačka ide iz bređosti u bređost? Zatvarati je i ograničiti kretanje za vrijeme "vrućih dana?" Davati kontracepcijske injekcije i tablete? Dati mačkicu novom vlasniku koji je kroz nekoliko dana izbaci na cestu jer je oštetila njegove nove zavjese? Dozvoliti mački da se neprestano skiće za vrijeme parenja, da se vrati kući sa nekoliko kilograma manjka, na smrt iscrpljenom, a o povredama da i ne govorimo?

Dakle, kad ljudi govore o sterilizaciji uvijek imam utisak, da stav "prirodnosti" proizlazi iz tih stotinjak kuna koje ljudi nisu spremni potrošiti za svoje mačke. Lakše je reći, nije prirodno poseći u mačje tijelo, nego priznati da radije utapljaju mladunčad i da im je svejedno ako mačka pri tom trpi ili ne. Životinje doživljavaju kao stvari koji se mogu kretati, a ne kao živa bića. Takvi "čuvari prirode" vjerojatno nikad ne pomisle da je čovjek domestifikacijom promijenio osobine životinje, a ne samo njihov izgled i značaj.

Oni koji mačke istinski vole rado se odlučuju za sterilizaciju jer znaju kako one mogu trpjeti, a ja kao veterinar ne mogu razumjeti one koji više puta godišnje ubijaju na najokrutnije načine svoje životinje samo zbog naravi plodnosti i ranozrelosti.

Na kraju još nekoliko informacija, koje će Vam pomoći dobiti odgovor na pitanje sterilizirati ili ne: SAD godišnje eutanazira više od 9 milijuna napuštenih pasa i mačaka. Samo 1 od 10 nađe svoj dom. 50 posto životinja koje dođu na zbrinjavanje su izbačene iz svojih kuća. Jedna nesterilizirana mačka sa svojim kćerima u 6 godina, biološki je sposobna okotiti 42000 mačaka.


Mr sci. Miljenko Cmrečak dr. vet. med.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.