Početna Blog Veterina Otežano disanje u mačaka

Otežano disanje u mačaka

KATEGORIJA: Veterina

DATUM OBJAVE

: 01.10.2014

Kako izgleda otežano disanje u mačke? Zašto mačke kašlju?

Otežano disanje u mačaka

Kako u današnjem svijetu kućni ljubimci postaju dio naših obitelji tako raste i broj mačaka koje dijele i naše postelje i naše domove. Često, upravo zbog načina života, obolijevaju od bolesti donjih i gornjih dišnih prohoda. U ordinaciji upravo često dolaze mačke koje boluju od otežanog disanja.


Kako izgleda otežano disanje u mačke?
Dyspnoe - kako mi medicinari nazivamo otežano disanje vidi se vrlo lako po tome što životinja ili teško udiše ili teško izdiše zrak, čuju se neobični šumovi kod disanja ili pak čujemo kašalj. To je zapravo i ono prvo što zabrine vlasnike mačaka (ali i pasa). Za razliku od pasa, mačke obolijevaju teže, s težim simptomima i dubioznijim ishodom bolesti.


Zašto mačke kašlju?
Kašalj rezultira stimualacijom receptora za kašalj koji se nalaze u grkljanu, dušniku i bronhijalnim prohodima. On je znak bolesti gornjih dišnih prohoda, posebice širih dišnih prohoda, dakle kašalj je rezultat nadražaja i upale dušnika i bronha. Pse, za razliku od mačaka, kašalj povezuje s bolestima srca.


Koje su bolesti gornjih dišnih prohoda?
Dakle, koje su akutne bolesti? Mačja gripa. Njome opisujemo bolest koja se javlja u ne cijepljenih mačaka i mačića, posebice u većim uzgojima, u kući s više mačaka ili u centrima za zbrinjavanje mačaka. Uzročnik bolesti je virus - mačji kalici ili mačji herpes virus koji uzrokuje upalu nosa, grkljana i dušnika, mačji korona virus te u 80% slučajeva oni su uzročnici bolesti. Uzročnici tih bolesti su i bakterije iz roda Bordetella, Pasturella, zatim Mycoplasme i Chlamydophile (Chlamydia psittaci). Dakako da tu moramo i spomenuti faktor okoliša kao što su visoka vlaga, prašina i dr.


Koji su klinički znakovi bolesti?
Šmrcanje, upala konjuktiva, iscjedak iz nosa i kutova očiju, "čirevi" na jeziku i sluznici usta, pojačano slini, ne jede, depresivna je, ima temperaturu, kašlje.


Dijagnozu bolesti postavlja veterinar!
Dijagnoza se postavlja na temelju izgleda bolesti, znakova bolesti, brisa sluznice nosa ili obriska dušnika. Dakako i izolacijom virusa.


Kako se liječi bolest?
Veterinar određuje način liječenja prema kliničkim znakovima bolesti te prema izgledu bolesti i to antibioticima, načinom prehrane (poticanjem apetita) i nadoknade tekućine, određuje njegu nosa i okoline očiju, daju se multivitamini, mucolitici i drugi lijekovi.


Kako se sprečava pojava bolesti?
U dogovoru s veterinarom odredi se program cijepljenja, obrati se na pozornost na izolaciju, novopridošlih mačaka, dobro zračenje i osunčavanje prostora, izolacija oboljelih životinja.
No katkada bolest ne prestaje ili se posjeti veterinar sa životinjom koja već duže vrijeme boluje pa govorimo o kroničnom obliku otežanog disanja. Taj oblik nastaje kao posljedica komplikacija virusnih i bakterijskih, gljivičnih upala nosa, alergijskih upala nosa, zbog polipa u grkljanu, zbog nosnih polipa, suženja nosnog i grkljanskog prostora te razne neoplazije (tumori), strana tijela, bolesti zuba, traume, paralize grkljana. U nekom od slijedećih brojeva govorit ćemo o bolestima donjih dišnih prohoda u mačaka.

Miljenko Cmrečak, dvm


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.