Početna Blog Veterina Svrbež kože u pasa

Svrbež kože u pasa

KATEGORIJA: Veterina

DATUM OBJAVE

: 16.07.2015

Svrbež (pruritus) je glavni, a ponekad i jedini simptom nekih kožnih bolesti u pasa. Najčešće kožne bolesti koje uzrokuju svrbež su alergija, ektoparaziti i infekcija.

Koža je složeni organ koji prekriva cijelo tijelo i time ujedno štiti tijelo od raznih štetnih vanjskih utjecaja kao što su razne mehaničke sile, mikroorganizmi. Njena građa je složena i sadrži različite žlijezde, živce, krvne i limfne žile, vezivno, masno i mišićno tkivo. U prirodi pasa (kao uostalom i nama ljudima) je da se zbog kojekakvih razloga povremeno počešu po koži. Međutim, učestalo češkanje, lizanje, trljanje ili pak grizenje kod pasa upućuje na svrbež kože.

Svrbež (pruritus) je glavni, a ponekad i jedini  simptom nekih kožnih bolesti u pasa. Ako svrbež potraje i ne liječi se, dolazi do samoozljeđivanja životinje te sekundarnih promjena na koži. Promjene su oštećenja u vidu crvenila, čvorića, krastica, dlačni pokrivač postaje prorijeđen, neuredan ili pak fali (alopecija). Često koža postaje odebljala, vlaži se i nastaje teška bakterijska infekcija. Ovdje ću ukratko objasniti neke od najčešćih kožnih bolesti koje uzrokuju svrbež:


1. Alergije: Za razvoj alergije u određenog psa najbitnija je njegova pasminska i individualna predispozicija. To znači da neki psi bez obzira na hranu, uvjete držanja nikad neće razviti alergiju ili jako teško, dok će drugi psi usprkos svemu često imati probleme sa kožom. Ulazak nekih stranih tvari (antigena) u tijelo psa izaziva pretjeranu obrambenu reakciju u njegovu organizmu, koja se manifestira stvaranjem specifičnih obrambenih stanica (antitijela). Ta antitijela će reagirati pri svakom ponovnim susretom sa istim antigenom što će dovesti do preosjetljivosti na stranu tvar i posljedično, alergijske reakcije. Alergija na ugriz buhe - Treba razlikovati sam ugriz buhe koji se vidi kao crvena točkica od alergije na ugriz buhe iako u oba slučaja imamo svrbež. Na koži psa može biti velik broj buha a da se ne razvije alergija, međutim dovoljna je i jedna jedina buha da izazove alergiju. Psi razviju preosjetljivost na razne proteine iz sline buhe ili pak na prašinu koju buhe stvaraju. Tipične promjene kože su na stražnjem dijelu leđa, repu, perineumu i trbuhu u vidu prorijeđene dlake ili čak potpunog nedostatka dlaka (alopecija), kvržica,  krastica, hiperpigmentacije. Često psi sa alergijskim dermatitisom uzrokovanim buhama pate i od retencije sekreta u perianalnim mirisnim vrećicama.

Alergija na hranu - Obuhvaća razne imunološke (preosjetljivost) i neimunološke (netolerancija) reakcije na razne sastojke u hrani. Ključ uspjeha u liječenju je izbjegavanje sastojka hrane na koji je pas alergičan ili ga ne podnosi. To se postiže eliminacijskom dijetom koja se sastoji od izvora proteina s kojim ljubimac nikada prije nije došao u kontakt ili pak posebnom hipoalergijskom gotovom hranom najbolje hidroliziranom, u trajanju minimalno 8 tjedana. Atopični dermatitis - Uzročnici su alergeni koji udisajem ulaze u tijelo psa rezultirajući stvaranjem antitijela imunoglobulina E. Novija istraživanja dokazuju da se alergeni resorbiraju kroz kožu. Obično bolest počinje između 1 i 3 godine života. Pasmine koje najčešće obolijevaju od atopije su labradori, zlatni retrieveri, dalmatineri, west highland white terieri, seteri, buldozi, shar pei. Liječenje kod atopijskog dermatitisa je teško i doživotno. To je bolest koja zahtijeva puno strpljenja, strategije i posvećenosti od strane vlasnika ali i veterinara. Postoji i kontaktni alergijski dermatitis koji je posljedica kontakta kože s predmetom na koji je organizam prethodno senzibiliziran.

2. Ektoparaziti: Krzno i koža prirodno su stanište za mnoge nametnike koji uzrokuju svrbež. Neki kao što su buhe i uši žive na površini kože i ubadajući kožu, hrane se krvlju, drugi poput šugaraca kopaju kanale u koži hraneći se keratinom.


3. Infekcija: Na površini kože zdravih životinja nalaze se određeni mikroorganizmi kao što su saprofitske bakterije, gljivice i protozoi koji imaju ulogu zaštite kože od patogenih „štetnih“ mikroorganizama onemogućavajući njihovo razmnožavanje. Ipak kod oslabljene otpornosti za što su odgovorni unutarnji i vanjski faktori u kožu prodiru patogeni mikroorganizmi koji uzrokuju specifičnu upalu ili pak u određenim uvjetima  i zaštitna mikrobiološka flora uzrokuje probleme ako se pretjerano razmnoži.

 

mr. Tomislav Dolar, dr. med. vet.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.