Početna Blog Veterina Svrhovitost ili zašto cijepiti kućnog ljubimca?

Svrhovitost ili zašto cijepiti kućnog ljubimca?

KATEGORIJA: Veterina

DATUM OBJAVE

: 21.02.2013

Mi biološka bića sklona smo raznim bolestima. Te bolesti uzrokovane su različitim mikroorganizmima iz našeg okoliša. Kako mi reagiramo, kao biološka bića na te utjecaje iz okoline? Jednostavno, ili se razbolimo, ili svojom prirodnom aktivnom imunošću prkosimo bolesti, dakle stekli smo imunost te ne obolimo, razlog tome je da smo bolest preboljeli ili smo imunost stekli pasivno.
Mi ćemo u današnjem članku govoriti upravo o stečenoj, ali aktivnoj, umjetnoj imunosti.

Dakle, što je to imunost? 

Imunost možemo jednostavno označiti kao otpornost kao zaštitu neke životinje prema nekoj od zaraznih bolesti. Ta imunost se stječe ili se prenosi. Tijelo životinje ima pamćenje i prepoznaje uljeze u tijelu, dakle u krvi životinja postoje stanice, zovemo ih limfociti, plazma stanice, fagocitne stanice i dr. koje se brinu o našoj imunosti. Te stanice pojednostavljeno rečeno stvaraju protutijela koja onda sprečavaju nastanak bolest. To je jedan izuzetno složen i razvijen sustav koje danas ima izuzetno značajnu ulogu u razumijevanju čovjekove, ali i životinjske biologije.

Što je to pasivna imunost?

Prenošenje imunosti s majke na potomstvo je nešto što se stječe porodom, no kod pasa i mačaka posteljica (placenta) je nepropusna (endoteliokorijalna) za većinu protutjela tek se 5-10% prenosi preko krvi dok se ostatak prenosi preko mlijeka te se obilno nadoknađuje kolostralnim mlijekom. Ta resorpcija protutijela putem mlijeka traje 10 dana. To je prirodna pasivna imunost. Ona traje nekoliko mjeseci (najduže 4-6 mjeseci), što ovisi o imunološkom statusu majke. Danas takvih aktivnih protutijela, koje služe kako bi se pasivno zaštitili psi i mačke ima na tržištu i služe kako ne bi mačići oboljeli od panlekopenije, a štenad od štenećaka i parvoviroze. Ta zaštita traje tek 2-3 tjedna, nakon čega nestaje. Rabe se tamo gdje su velika uzgajališta pasa i tamo gdje ne znamo imunološki status majke.

Što je to aktivna imunost?

Stječe se prirodnim putem nakon preboljele infekcijske bolesti. To je prirodna aktivna imunost. Nakon cijepljenja, što je predmet ovog članka nastaje umjetna aktivna imunost. Za razliku od pasivne imunosti, ova ima produženo trajanje zaštite i mogućnost povećanja imunološkog odgovora ponovnom vakcinacijom („recall“ fenomen i „booster“ učinak). Umjetnu aktivnu imunost stječemo cijepljenjem, dakle unosimo ili živi ili umrtvljeni mikroorganizam obrađen na određeni način u tijelo. Pojam mrtva se upotrebljava kada se govori o bakterijskoj ili protozooarnoj (npr.piroplazmoza) vakcini, a pojam inaktivirana (umrtvljena) primjenjuje se za virusne ili antitoksične vakcine.

Koja su svojstva vakcine?

Neškodljivost, imunogenost, postojanost, čistoća vakcine, gospodarska prihvatljivost, netoksičnost, sterilnost.

Koja je svrha i način vakcinacije?

Vakcine se normalno upotrebljavaju u profilaktičke svrhe, ali se mogu i upotrijebiti i za zaštitu potomstva cijepljenje životinje. Ako je majka cijepljenja u povoljnom trenutku, što znači nekoliko dana prije pripusta, tada je ona sposobna prenijeti imunost na potomstvo. Bitno je da tim putem mladunčad bude zaštićena sve dok se ne razvije njihov vlastiti imunološki sustav.
U veterinarskoj medicini u „maloj praksi“ unosimo  vakcinu aplikacijom –injekcijom parenteralno tj. potkožno, tj. izravnim injiciranjem u tkivo. Postoje i drugi načini, ali ovaj je najčešći.

Trajanje imunosti nakon vakcinacije?

Imunost nakon jednokratne primjene inaktivirane vakcine obično padne na neznatnu razinu za nekoliko tjedana. Zato su potrebne booster doze ili revakcinacija.

Redoslijed i kalendar vakcinacije!

Kalendar vakcinacije pasa:
1. cijepljenje 7.do 9. tj. života/osnovno/parvoviroza, štenećak, zarazni hepatitis, leptospiroza
2. cijepljenje12.do14. tj života/osnovno/parvoviroza, štenećak, zarazni hepatitis, leptospiroza
3. cijepljenje navršenih 4 mj. života/osnovno+parainfluenca, zarazni rinotraheitis
4. cijepljenje s navršenih 3 mjeseca prema Zakonu /osnovno/bjesnoća
Nakon godine dana nakon zadnje vakcinacije/ponovljeno/ vakcinira se svake godine osnovno +parainfluenca, zarazni rinotraheitis+bjesnoća-tzv. “recall“ vakcinacija.

Kalendar vakcinacije mačaka:
1. cijepljenje 9. do12. tj života/osnovno/panleukopenija, zarazni rinotraheitis (herpes, calici virus) vakcina protiv virusne leukemije mačaka (za izložene mačke)
2. cijepljenje15. do16. tj života/osnovno/panlekopenija, mačji herpes i calici virus vakcina protiv virusne leukemije mačaka (za izložene mačke)
3. cijepljenje 16. tj. života nadalje/osnovno/bjesnoća
Nakon godine dana nakon zadnje vakcinacije/ponovljeno/cijepi  se svake godine osnovno +bjesnoća tzv. “recall“ vakcina.

Kakav je imunološki odgovor u cijepljenoj populaciji?

Imuni odgovor, kao što je to i kod ostalih bioloških pojava, nikada ne pruža potpunu, ili idealnu zaštitu i nikad nije jednak u svih cijepljenih jedinki u populaciji. Nužno je naglasiti da većina životinja reagira prosječnim imunološkim odgovorom, a tek manji dio njih odgovara vrlo burno ili pak izrazito slabo. Važno je istaći da upravo ovaj članak govori da nikada ne kupujete životinju, a da barem jednom nije bila cijepljena (mora posjedovati knjižicu vakcinacije potpisanu od veterinara), a program vakcinacije vašeg novog člana obitelji prepustite vašem veterinaru.
                                                                         

Miljenko Cmrečak Mr Sci DVM

Veterinarska ambulanta za kućne ljubimce Bioinstituta doo Čakovec                                                               

[email protected]


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.