Početna Blog Veterina Uzgoj legla štenadi

Uzgoj legla štenadi

KATEGORIJA: Veterina

DATUM OBJAVE

: 30.09.2016

Sve što niste znali o uzgoju štenadi a trebali bi:

Skotna zdrava kuja najčešće se ošteni 59-72 dana od prvog parenja. Neposredno pred porod kuji će se objesiti trbuh, mliječna žlijezda napuniti mlijekom, a počet će i stvarati gnijezdo, prostor gdje će se ošteniti. 

Dnevnim mjerenjem temperature može se i predvidjeti vrijeme poroda. Otprilike 55. dan mjeri se dnevna temperatura u trenucima mirovanja da se dobije uvid u normalnu tjelesnu temperaturu životinje. Kod skorog poroda (unutar 24 sata) imamo nagli pad tjelesne temperature za cijeli jedan stupanj.

Štenjenje traje ovisno o broju štenaca, najčešće 1-6 sati, a ponekad i puno dulje (24 h).

Tijekom prve faze porođaja nisu vidljive abdominalne kontrakcije. Kuje postanu uznemirene, odbijaju hranu, a mogu i povraćati.

U drugoj fazi počinju abdominalne kontrakcije te počinje istiskivanje plodova.

Treća faza porođaja je istiskivanje posteljice. Posteljice mogu izaći nakon svakog šteneta, nakon nekoliko njih ili na kraju porođaja. Štenad izlazi iz porođajnog kanala u pauzama od jedne minute do tri sata. Sve iznad tri sata smatra se komplikacijom i potrebno je kontaktirati veterinara. Štenad se rađa slijepa, nježna i nemoćna.

Preporuka je izvagati tek okoćenu štenad i vaganje ponavljati svakih nekoliko dana da se vidi napreduje li. Nakon 7 do 10 dana od porođaja štenad mora udvostručiti svoju težinu. Gubitak na težini ili izostanak dobivanja prvi je znak bolesti. Progledaju 12. - 15. dana, a prvi put zalaju u dobi od 18 dana. Sa 10-14 dana sposobno je uspraviti se na prednje noge, a tri tjedna već se može kretati na sve četiri noge, poput odraslog psa. Štenad koja se ošteni pothlađena je i treba joj do sedam tjedana da uspostavi potpuno samostalno stvaranje tjelesne temperature. U petom tjednu uočavaju se individualne razlike u socijalnom položaju među štencima. Za štenad je najbitnije sisati majku odmah nakon poroda. Prvo mlijeko, mljezivo ili kolostrum, kuja stvara najviše tijekom prvih 6 sati i ima ga samo prva 24 sata od poroda. Štenad siše svaka tri sata. Znat ćemo da su štenci siti i zadovoljni ako su na sisi ili ako spavaju. Ako štenci cvile, nemirni su i pužu uokolo, znak je da kuja nema dosta mlijeka. U tom slučaju štenad je potrebno dohranjivati umjetnim mlijekom za štenad. Period sisanja traje od tri do četiri tjedna.

Nakon tri tjedna štencima rastu mliječni zubi i sisanje postaje neugodno za kuju te ih ona polako odbija, a usto mlijeko po sastavu i količini više nije dovoljno za daljnji rast i razvoj štenaca. Nakon toga štenad prehranjujemo gotovom hranom za štenad, iako ona još siše povremeno. Nakon šest tjedana starosti rijetko koja kuja doji svoje mlade, ali ipak štenad je potrebno zadržati u leglu do dobi od osam tjedana. U tom vremenu kuja ih odgaja, socijalizira, pobuđuje u njima različite uvjetne reflekse te oni grade svoje odnose unutar legla.

Obzirom na etiologiju bolesti koje mogu napasti štenad, možemo reći da legla prolaze kroz tri kritična razdoblja. Prvo razdoblje nastupa odmah po rođenju i završava šesti dan života. To su obično mikroorganizmi koje štene pokupi s porođajnog kanala i u štenetu se razmnože, što može rezultirati septikemijom i uginućem. Drugo doba velikih gubitaka u leglu započinje od 14. do 21. dana, a posljedica je jakog napada glista. Treće kritično doba velikih gubitaka u leglu nastupa obično od 6. tjedna, kada se pojave razne virusne zarazne bolesti.


Projekt je sufinancirala Europska unija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost tvrtke Bioinstitut d.o.o.

Blog

Deklariranje (označavanje) bio proizvoda

04.09.2023 // Kemija

Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja robe (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.

Hrana i klimatske promjene

28.08.2023 // Kemija

Kakve veze hrana ima s klimatskim promjenama?

Ono što jedemo i kako je ta hrana proizvedena utječe na naše zdravlje, ali i na okoliš. Hranu treba uzgojiti, preraditi, transportirati, distribuirati, pripremiti, konzumirati, a otpad od hrane zbrinuti. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove koji zadržavaju sunčevu toplinu i doprinose klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom.